Stranci beru gljive po Bosni i Hercegovini
Sezona berbe gljiva u punom je jeku, a u ovom periodu šume obiluju vrganjem, čija se otkupna cijena kreće od pet do devet KM po kilogramu, u zavisnosti od klase.
Oni koji su upućeni u lokacije na kojima rastu, dnevno mogu nabrati i nekoliko desetina kilograma, pišu Nezavisne novine.
Cijena vrganja ima i tendenciju opadanja, ali u prirodi u narednom periodu stižu druge vrste gljiva, koje će se takođe otkupljivati.
Iz preduzeća “Paški”, koje se bavi otkupom gljiva, kažu da dnevno otkupe 20 tona vrganja, te da dolaze i ljudi iz inostranstva da ih sakupljaju.
– Ljudi iz Austrije i Njemačke koji su tamo zaposleni uzimaju godišnji odmor i dolaze u berbu vrganja, dnevno mogu zaraditi i 700-800 KM – kažu u ovom preduzeću.
Kako ističu, gljive su odličan izvor zarade za domaćinstva, a prodajom 20 tona gljiva dnevno, konkretno u ovom preduzeću, u Unsko-sanski kanton se slije pozamašna svota novca.
Lisičarke, ježavke i crna truba stižu kasnije, a njihova otkupna cijena još nije poznata.
U Banjoj Luci postoji nekoliko otkupnih stanica, ali sakupljači vrganj često rasprodaju kao halvu putem društvenih mreža po cijeni od oko sedam KM.
Iako u RS ne postoji udruženje koje se ozbiljnije bavi gljivarstvom, građani se sami angažuju da slobodno vrijeme i vikend iskoriste za rekreaciju po šumi, gdje sakupljaju gljive i ubiru dodatnu zaradu.
Kako pojašnjavaju gljivari, svijest se posljednjih godina promijenila, te se građani edukuju na razne načine kako bi pravilno sakupljali, skladištili i transportovali gljive do otkupne stanice.
Boro Marić, gljivar iz Mrkonjić Grada, ističe da bi svaka otkupna stanica trebalo da ima edukaciju za sakupljanje gljiva.
– Prva klasa su mlade gljive koje ne moraju nužno biti i male, odnosno sitne. Tu ljudi griješe pa ubiru sitne gljive i ne žele da ih ostave, a one bi za dan-dva porasle i dobile na težini – kazao je Marić.
Dodaje da je veoma važno skladištenje i treba pažljivo da se odlažu u kutije, nikako u plastične kese, a pored toga veoma je važno da se u što kraćem roku pravilno transportuju do otkupne stanice.
– Može se solidno zaraditi branjem gljiva, ljudi ih sakupljaju i prodaju u najbliže stanice. Baš sam nedavno kupio četiri kilograma po osam KM – kazao je Marić.
Otkupna cijena lisičarki u BiH u aprilu je bila od 1,5 do dvije KM po kilogramu, zavisno od toga da li je gljiva krupnija ili sitnija, a cijena suve lisičarke prve klase bila je 20 KM po kilogramu.
Za kilogram osušenog smrčka prve klase moglo se dobiti čak 250 KM, a za drugu klasu 80 KM po kilogramu.
Budući da su gljive izvor nevjerovatno kvalitetne hrane, ali sa druge stane kao spužve upijaju sve otrove, ne treba baš brati one koje rastu pored puta.
Gljivari upozoravaju da je za svakog berača i ljubitelja važno da se dobro uputi ili još bolje prvi put povede u berbu nekog dobrog poznavaoca gljiva.
Vojislav Kusić, mještanin prnjavorskog sela Gornji Štrpci, u četvrtak je šetajući pronašao džinovski vrganj, čija je težina dosegla 1,5 kilograma. Berači gljiva nerijetko su bili u prilici da privuku medijsku pažnju upravo težinom vrganja. Tako je u Hrvatskoj prošle godine pronađen vrganj težak tri kilograma.
