generalni sekretar NATO-a
Stoltenberg: Jedinstvene strukture su važne za stabilnost BiH, posebno Oružane snage
Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske. Danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja”, rekao je Stoltenberg
NATO je odlučan u namjeri da zemljama Balkana pomogne da sprovedu reforme za dobrobit građana, što nije lak put, rekao je u generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg u intervjuu za podgoričku Pobjedu.
Dodao je da to zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali da je moguće, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato je pozivao sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju.
Drugi mandat na mjestu generalnog sekretara Alijanse, Stoltenberg završava u septembru ove godine. Za prethodnih sedam godina, koliko je proveo na čelu NATO saveza, Alijansa je dobila dvije nove članice, ali se i suočila sa novim bezbjednosnim izazovima.
Zbog toga će, kaže Stoltenberg, NATO nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, a kroz jedinstveno djelovanje saveznika.
“Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu”, rekao je Stoltenberg za Pobjedu.
Saradnja sa Evropskom unijom ostaje od suštinskog značaja i nastavit će da rade zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.
“Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji. Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma – jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga. Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske. Danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja”, rekao je.
Prema njegovim riječima, “svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine”.
“To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija”, naglasio je šef NATO-a.
Upitan je ima li NATO mehanizme za sprečavanje dodatnih tenzija, osim kroz već poznate – misiju KFOR-a i kroz saradnju sa Oružanim snagama u Bosni i Hercegovini.
“NATO je jedini transatlantski forum za konsultacije i odluke o svim pitanjima koja utiču na našu zajedničku bezbjednost. Upravljanje krizama jeste i bit će jedan od naših osnovnih zadataka. Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO. To je ponovo potvrđeno na našem samitu u Briselu i tokom našeg posljednjeg sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Rigi”, odgovorio je.
Dodao je da budućnost regiona vide u euroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele.
“Odlučni smo da pomognemo zemljama regiona da sprovedu reforme za dobrobit njihovih građana. To nije lak put. Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. Ovo je ključno za konsolidaciju stabilnosti širom regiona”, istaknuo je Stoltenberg.
Dodao je da ima redovan dijalog sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ostalim liderima u regionu.
“Ove godine obilježeno je 15 godina od kada je Srbija potpisnica NATO Partnerstva za mir. U potpunosti poštujemo politiku vojne neutralnosti Srbije. Srbija kao suverena nacija ima pravo da bira svoj put. Isto tako, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom. Suočavamo se sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO-om može donijeti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu. Radimo sa Srbijom na reformi njihovih bezbjednosnih snaga i institucija. Obučavamo srbijanske oficire za učešće u međunarodnim mirovnim vježbama. Srbija je takođe radila sa NATO-om na obuci iračkih vojnih ljekara. Prije samo nekoliko godina, Srbija je bila domaćin najveće NATO vježbe za vanredne situacije, pomažući saveznicima u NATO-u, kao i Srbiji i drugim partnerima, da se bolje pripreme za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari. Tako da je naša saradnja donijela stvarne koristi i radujem se našem nastavku partnerstva”, zaključio je.