istraživanje
Stereotipno prikazivanje žene nije isključivo vezano za Balkan
Više je razloga zašto su žene lošije tretirane u medijima, a pogotovo zbog patrijarhalno-konzervativnog društva, izjavila je profesorica sa Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić
Istraživanje koje je 2018. godine provela udruga BH novinari pokazuje da je samo 13 posto žena aktivnih u političkom životu zauzimalo medijski prostor, istaknuto je na Women's Press forumu “Žene u politici i njihovo predstavljanje u medijima” održanom u utorak u Mostaru.
Moderatorica foruma i pravnica u Liniji za pomoć novinarima Vildana Džekman rekla je da je ovaj forum nastavak onih koji su ranije organizirani u Zenici, Tuzli, Brčkom, na Jahorini i u Sarajevu uz pomoć Američke ambasade u BiH.
– Cilj nam je da kroz dva panela, gdje okupljamo novinare i novinarke, a u drugom panelu političare i političarke, govorimo o tome koliko i na koji način su žene u politici predstavljene kroz medijske sadržaje. 2018. godine bh. novinari su napravili istraživanje koje je pokazalo da se samo 13,14 posto žena aktivnih u politici nalazi u medijskim sadržajima – kazala je Džekman.
Dodala je kako su Woman's Press forumi pokazali višestrukost problema nedovoljnog broja žena i njihovog neadekvatnog prikazivanja u medijskim sadržajima.
Prema njezinim riječima, novinarima je izazov da dođu do žena aktivnih u politici koje žele javno istupiti pred medije, a očigledan je i problem ravnopravnosti žena na visokim funkcijama u vlasti jer takve pozicije obično drže muškarci i kao vršitelji tih funkcija češće se nalaze u medijskom prostoru.
– Stranke su te gdje glavnu ulogu vode predsjednici stranaka, to su većinom muškarci koji su prvi u istupima u javnom prostoru i javnom diskursu – rekla je Vildana Džekman.
Više je razloga zašto su žene lošije tretirane u medijima, a pogotovo zbog patrijarhalno-konzervativnog društva, izjavila je profesorica sa Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić.
– Žena se najčešće prikazuju kroz majčinstvo, potom što je odjenula, puno se igra s njezinim odjevnim kombinacijama, a čak u Bosni i Hercegovini sam primijetila da se komentira i fizionomija žene, a kod muškaraca se to ništa ne spominje – kazala je profesorica Jurčić.
Naglasila je da stereotipno prikazivanje žene nije nužno vezano za patrijarhalni Balkan već da takvi stereotipi postoje diljem svijeta. Kao primjer je navela slučaj Sarah Palin, bivše guvernerke Aljaske i kandidatkinje za potpredsjednicu SAD-a.
– Za nju se govorilo da neće svoju funkciju moći obavljati dobro jer doma ima petero djece. Za to vrijeme njezin suprug nije spominjan u medijima, kao da je njezina uloga da sama odgaja djecu, a da tu ulogu otac nema. Takvi slučajevi, dakle, nisu vezani isključivo za Balkan, ali kod nas su malo više zastupljeni – navela je profesorica Jurčić.
Dodala je kako se čini da bh. društvo ženama poručuje da im je mjesto u kući.
– Ženama se preporučuje da ostanu kući i rade ono što je društvo zamislilo da trebaju raditi, a to je da bude majke, kućanice. Negdje sam pročitala u stručnoj literaturi da žena treba biti “rađalica” i na tu sam posebno alergična. Nemojmo to dozvoliti jer živimo u 21. stoljeću – poručila je profesorica Jurčić.
