Štefanek: BiH nije sama kada je riječ o migrantskoj krizi

Bosna i Hercegovina nije sama kada je riječ o migrantskoj krizi, ali na bh. vlastima je da sjednu za sto i ovo pitanje riješe svi zajedno, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Drahoslav Štefanek, specijalni predstavnik za migracije i izbjeglice pri Vijeću Evrope koji od 24. do 30. januara boravi u zvaničnoj posjeti BiH.

Štefanek, koji ovu dužnost obnaša od 15. januara prošle godine, obišao je privremeni prihvatni centar “Miral” u Velikoj Kladuši, a posjetio je i migrantski kamp “Lipa” kod Bihaća, “Sedru” i “Boriće”, te stari zatvoreni kamp “Bira”. Za AA govori o stanju koje je zatekao na terenu. Naveo je da će posjetiti i druge kampove na području BiH ističući kako je cilj njegove posjete procjena trenutne situacije s migrantima, s fokusom na ranjive grupe.

Kazao je i da je uprkos pandemiji koronavirusa odlučio doći u BiH i uvjeriti se na terenu u trenutno stanje migranata, nego da o tome čita iz medija i gleda sa fotografija. Posjeta Štefaneka je od velikog značaja s obzirom da je 25. januara u Briselu održan sastanak ministara i čelnika Evropske unije, a jedna od tema je bila i migrantska kriza u Bosni i Hercegovini.

O migrantskoj krizi već je razgovarao sa predstavnicima kantonalne vlasti. U nastavku posjete Bosni i Hercegovini kazao je da planira sastanke i razgovore sa najvišim državnim političkim zvaničnicima o mogućim rješenjima, kao i s predstavnicima nadležnih agencija i ostalim akterima.

Za danas, kaže, planira održati sastanak s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem, te s predsjedavajućim Vijećem ministara BiH Zoranom Tegeltijom.

Prema njegovoj ocjeni, najgora situacija je u kampu “Lipa”, koja je dodatno otežana hladnim zimskim vremenom.

“Na društvenim mrežama, snimcima kao i u izvještajima novinara posebno se činilo da je situacija u starom kampu ‘Lipa’ dramatična, zbog toga sam i došao. Vidio sam o tome i u francuskim i drugim medijima. Posebno obraćamo pažnju na teške uslove zime. Sve sam posjetio kampove i centre u Bihaću, u Unsko-sanskom kantonu. Podijelio bih ih u dvije grupe. Centri u kojima su smještene porodice kao što je ‘Sedra’ i ‘Borići’. Izgledalo mi je da je sve uredu, uslovi su standardni. S druge strane tu je ‘Miral’ i ‘Lipa’, nova ‘Lipa’. U ‘Miralu’ je tiho i u poređenju s drugima, uvjeti nisu dobri. Prenatrpano je jer ih je tu nekoliko stotina, možda i hiljadu, a mjesto je malo. Neki ljudi su unutra, neki vani. Neću biti vrlo negativan, to je samo usporedba s nekim drugim kampovima. ‘Lipa’ je bila odgovor na situaciju, ovaj kamp je sada hitan, kao kamp za hitne slučajeve. Stvari se popravljaju, uvjerio sam se da su osnovne potrebe pokrivene. Iako su ljudi u šatorima prenatrpani, jede se, hrana se pruža tri puta dnevno, tu je i grijanje, sve je više tuševa, vode… Postoji i priključak za vodu, generator, a tu je i više mobilnih toaleta. Mislio sam da će situacija biti gora. Na terenu je i medicinska pomoć koja se pruža migrantima. Situacija je sve bolja, tako da sam uvjeren da se niko neće smrznuti, sve dok ti ljudi ostanu u kampu”, kazao je Štefanek.

Rekao je i da Evropska unija pomaže migrante, podsjetivši da se pomoć EU ogleda kroz više aspekata.

“Pohvalio bih pomoć koju pruža EU, najbolje stvari su urađene. Pružena je pomoć u hrani, osoblju i novcu. Novac EU se troši, ljudi bi to trebali znati. To se obično radi za migracije. Novac je dat za upravljanje kampovima kao i za lične stvari ljudi. Tu su i nevladine organizacije EU koje također rade sjajan posao”, dodao je.

Na pitanje koliko je novca dato za migrante u BiH iz EU, te gdje je taj novac završio je kako to nije njegova nadležnost.

“Ja sam otvorena osoba, ali to neću komentirati. Nisam vidio milione, to nije moja nadležnost, tako da ne bih to komentirao”, rekao je Štefanek.

Naglasio je da je, kada je u pitanju rješavanje ovog problema, potrebno osnažiti koordinaciju između državne i lokalnih vlasti u zemlji.

“Imao sam sastanke sa kantonalnim predstavnicima u USK, premijerom, gradonačelnikom, ministrom zdravstva… Počeo sam sastanke i sa predstavnicima državne vlade. Postoji jedna koordinacija na državnom nivou i jedna na lokalnom nivou, kako se meni čini, one nisu međusobno povezane. Oni postoje posebno. Situacija koja se nedavno desila u Unsko-sanskom kantonu ne bi se trebala više ponoviti. Nadam se da se to nikada više i neće desiti, jer smo zakazali. Vlasti rade ono najbolje. Stvarno sam razumio opasnost. Zaista pokušavamo stvoriti uvjete što je bolje i što je više moguće. Ali, takve stvari treba spriječiti. Situacija možda nije bila dobro pripremljena. Bilo je na sastancima rasprave i o premještanju migranata. Ponekad je sve to jednostavno riješiti, koordinacijom i komunikacijom. O tome se radi. Važno je da ljudi pričaju jedni s drugima”, rekao je Štefanek.

Štefanek je kazao da se cijeli svijet suočava s migrantskom krizom.

“Ovo nije problem samo BiH. Znate da je stav nažalost negativan za Evropu. S druge strane, lokalne zajednice i lokalno promišljanje usmjereno je više na sigurnosni aspekt problema, što je također razumljivo s njihove perspektive da su svi sigurni na ulicama, da mogu slobodno ići u kupovinu, da djeca izađu slobodno vani. Ponekad jedna vijest o jednom incidentu može naštetiti reputaciji tih ljudi. Borimo se protiv toga svugdje negativnog stava. To je i uloga medija, jer mediji vole stvarati senzacionalne vijesti, pa se može čuti dosta negativnih stvari što stvara negativnu sliku”, dodao je Štefanek.

Osvrnuo se i na broj migranata koji borave u BiH.

“Sve skupa teško je reći, jer se svakodnevno taj broj mijenja, ali mislim da je ukupno osam do devet hiljada ljudi. U BiH postoje dva mjesta, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo gdje se nalazi kamp Blažuj i Ušivak. U Blažuju je također čudna situacija zbog sigurnosnih incidenata. To je daleko od dobrog, nadam se da će red biti obnovljen. Ali, usredotočeni smo na Unsko-sanski kanton zbog zimskih uslova. Bojimo se da može doći do neke katastrofe ili nečeg sličnog, jer je tamo najgora situacija. S tog područja migranti žele ići zbog blizine granice”, rekao je.

Štefanek je ponovo ukazao na važnost koordinacije nadležnih u BiH kada je riječ o ovom pitanju, dodajući kako „niko ne bi smio reći da migranti ne bi trebali biti ovdje ili ondje“.

“Teško je prstom uperiti u nekoga. Htio bih ponovo ukazati na važnost koordinacije. To bi trebao biti interes političara. Oni bi trebali biti partneri u zajednici oko Bosne i Hercegovine. Niko ne bi smio reći da migranti ne bi trebali biti ni ovdje ni tamo. Sjede za jednim stolom i moraju pomoći Unsko- sanskom kantonu koji je pregažen, oni ne mogu sami da riješe ovu situaciju. Trebala bi postojati koordinacija između lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva i na državnom nivou. Naravno, gledamo i mi u to, zbog toga sam ovdje. Niste sami u ovome”, rekao je Štefanek.

Na kraju je iznio i svoje mišljenje u vezi s eventualnim rješenjem migrantskog pitanja u BiH.

“Postoje različite alternative. Trebalo bi biti više kampova i više centara u više dijelova BiH. U Unsko-sanskom kantonu konkretno treba uspostaviti neki standard i solidni centar koji bi bio za zimske uslove. Na vlastima je jer moraju odlučiti gdje bi trebalo to biti. Optimističan sam da se ranije stvari neće ponoviti. Sada imamo vanredne situacije kako će preživjeti zimu, a na proljeće bi trebali početi graditi jedan veliki kamp u Unsko-sanskom kantonu, koji bi trebao biti kooperativan s nekim malim centrima budući da kapacitet ne bi bio dovoljan, jer će na proljeće stići novi migranti”, zaključio je Štefanek.