State department posjeduje informacije o umiješanosti Nikole Špirića u korupciju

Ministarstvo vanjskih poslova SAD (State Department) posjeduje vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa o imenovanju Nikole Špirića u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Nikola Špirić, visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i delegat u Domu naroda BiH već dvije godine se nalazi na crnoj listi Vlade Sjedinjenih Država zbog sumnje u umiješanost u korupciju.

Iz Ambasade SAD-a u BiH je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopšteno da kada „državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti i/ili značajno kršenje ljudskih prava, Odjeljak 7031(c) nalaže da se taj zvaničnik i članovi njegove neposredne obitelji stave na listu“.

„U slučaju gospodina Špirića, vjerujemo da su njegove aktivnosti nanijele štetu i interesima Sjedinjenih Američkih Država i građana Bosne i Hercegovine. Govoreći općenito, korupcija nanosi značajnu štetu ekonomiji, društvu i sigurnosti, omogućava organizovani kriminal, te potkopava povjerenje u pravnu državu i vlast“, navodi Ambasada SAD u BiH, te dodaje kako je „žalosno da ovo nije uzeto u obzir kada se donosila odluka o njegovom izboru na navedenu poziciju“.

Nikola Špirić je 2018. godine stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, zbog, kako je tada naveo State Department, sumnje “da je kao poslanik umiješan u sticanje koristi na osnovu javne korupcije, prihvatanje neprikladnih usluga u zamjenu za njegov rad kao ličnosti na javnoj poziciji sa koje se miješao u javne procese, a sve tokom mandata poslanika Predstavničkog doma”. Uvedene su i sankcije, te zabrana ulaska u SAD za Špirića i članove njegove uže porodice.

Špirić je imenovan na period od četiri godine u parlametarnu Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine objavljenom 22. septembra, na listi državnih parlamentaraca u toj komisiji našlo se i Špirićevo ime.

„Na osnovu člana 17. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (“Službeni glasnik BiH”, br. 103/09 i 58/13), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 6. sjednici Doma naroda, održanoj 28. maja 2020. godine, i na 12. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 15. septembra 2020. godine donijela je odluku o imenovanju Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije“, navedeno je u Službanom glasniku BiH.

Prethodno je u februru ove godine bio odbijen prijedlog o imenovanju Špirića u tu istu komisiju.

EU u BiH bez komentara o Špirićevom imenovanju

„Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedna od ključnih oblasti procesa integracija i pored vladavine prava je jedna od najvažnijih oblasti“, odgovorio je šef delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler na pitanje novinara RSE o imenovanju Nikole Špirića u Komisiji za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

„To je doslovno, početak i kraj cijelog procesa pristupanja i pregovora poglavlja 23 i 24 su poglavlja koja prvo otvarate i posljednja zatvarate“.

Sattler je naglasio potrebu unapređenja rada, između ostalih, i visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), koji bi trebao omogućiti provjeru integriteta nosilaca pravosudnih aktivnosti i drugih aktivnosti koje će ići u pravcu borbe protiv korupcije.

„A kada govorimo o borbi protiv korupcije svakako postojanje ovog tijela – Komisije je njen jedan značajan dio. Ja ne mogu komentirati članstvo, saziv te komisije. To je u svakom slučaju unutrašnje pitanje Parlamentarne Skupštine koja ima pravo da bira članove ove Komisije“, rekao je Sattler.

Špirićevo imenovanje nije komentarisao ni direktor Agencije za prevenciju i koordinaciju korupcije (APIK) Hasan Šabotić.

„Parlament imenuje Komisiju i mi nemamo nadležnost niti se miješamo u izbor članova Komisije. Mi imamo obavezu da podnesemo godišnji izvještaj komisiji i sa prethodnom smo imali dobru saradnju, tako da se nadam da ni sa ovom neće biti drugačije“, objašnjava on.

No, u Transparency International BiH, internacionalnoj organizaciji koja svake godine objavljuje indeks korupcije u zemljama svijeta, navode kako Špirićevo imenovanje govori o odnosu Bosne i Hercegovine prema problemu korupcije.

„To pokazuje sve apsurde Bosne i Hercegovine, pa čak bilo kakva umiješanost u korupciju, pa evo čak i postavljanje na crnu listu od strane Sjedinjenih Američkih Država kod nas u Bosni i Hercegovini ne znači ništa niti pri imenovanju, niti u daljem radu i političkoj karijeri“, poručuje Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI BiH).

Korajlić dodaje i da je rad Agencije za prevenciju korupcije tokom godina njenog postojanja obesmišljen.

„Upravo iz razloga što niti su Agenciji date adekvatne nadležnosti niti adekvatni kapaciteti. Samim tim se u startu njen rad onemogućio na adekvatan način ili bilo kakvi konkretni efekti“, ističe Korajlić.

Kako je biti zviždač u BiH?

Nermin Alešević je zviždač (prijavitelj korupcije). Alešević je snimao sa razgovor sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine (BiH) Milanom Tegeltijom, koji je privatno vodio u jednom ugostiteljskom objektu u Banjaluci. Ovaj biznismen iz Velike Kladuše, na zapadu Bosne i Hercegovine, kako kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), čeka da bude optužen zbog neovlaštenog snimanja i davanja mita.

„Po onoj ženevskoj konvenciji, tu nema nikakvog nelegalnog snimanja, jer je to bio javni interes. Sve i jednu osobu na koju smo se mi žalili, da ne rade kako treba svoj posao, njih VSTV imenuje na druge funkcije“, rekao je Alešević za RSE.

Krajem maja 2019. godine Alešević je medijima dao video snimak koji je sam uradio. Na objavljenom video snimku predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i Alešević razgovaraju o predmetu koji se nalazi u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Tom prilikom Tegeltija govori da će vidjeti sa Dalidom Burzić, tadašnjom glavnom tužiteljicom Kantona Sarajevo, zbog čega se odugovlači rješenje Alešićevog predmeta. Tada je sa njima u društvu bio i inspektor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marko Pandža kojem je Alešević dao 2.000 KM (1000 eura) da bi se ubrzala istraga.

Afera nazvana ‘Potkivanje’ i pored protesta u Sarajevu, te brojnih zahtjeva opozicije za smjenu Tegeltije, uz osudu međunarodne zajednice, nije imala negativne posljedice po predsjednika VSTV-a. Tegeltija je prošao bez sankcija, a Alešević i Pandža su osumnjičeni.

Alešević kaže za RSE da se nije pokajao što je ukazao na korupciju, jer je time pokazao kako funkcioniše pravosudni sistem u BiH.

„Razočaran sam u sistem, zato što ne radi onako kako treba, ali ujedno mi je drago da to ide na Sud. Deset godina traje moja borba sa tim kriminalnim pravosuđem, gdje ja mogu dokazati da oni taj neki CMS program uopšte ne poštuju. Kod nas možeš za istu stvar dva puta tužiti, u jednoj godini prijaviš kriminal, kažu nema osnove, za tri godine sa istim papirima odeš, kažu to je krivično djelo.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI BiH) za RSE kaže da je u Bosni i Hercegovini „sve obrnuto“.

„ Kod nas se vrlo često procesuiraju oni koji prijavljuju ili koji objavljuju informacije o korupciji dok oni koji su nju umiješani jednostavno prolaze bez ikakvih posljedica. Mislim da je najbolji primjer za to afera ‘Potkivanje’ i način na koji je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koji je bio i na tom snimku, bez ikakvih posljedica i nije se potezalo uopšte pitanje njegove odgovornosti, dok imate situaciju da se procesuira onaj koji je to sve snimao ili da se novinari koji objavljuju takve stvari pozivaju na razgovore“, ocjenjuje Korajlić.

Prema indeksu percepcije korupcije za 2019. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja i svrstana je među zemlje koje nazaduju. Bosna i Hercegovina je u 2019. godini dobila ocjenu 36, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo korupcije, a 100 najniži.