Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Trgovina ljudima

State Department: BiH i dalje ne ispunjava ni minimalne standarde

Foto: Arhiv

Vlasti BiH, kaže se, generalno nisu ispunili minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti

Prema Izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima za 2023. godinu Bosna i Hercegovina (BiH) ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini.

Vlasti su, navodi se, pokazali veće napore u poređenju sa prethodni izvještajnim periodom, pa je stoga Bosna i Hercegovina ostala na nivou 2.

Nivou 2 pripadaju zemlje čije vlade ne poštuju u potpunosti minimalne standarde Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali ulažu značajne napore da se usklade sa tim standardima.

Presude u FBiH, u RS-u ih nema

-Ovi napori su uključivali entitet Federacija BiH u kojem je osuđeno više trgovaca ljudima. U FBiH i Brčko Distriktu se dosljedno izriču kazne sa adekvatnim zatvorskim kaznama. Vlast je usvojila smjernice i standarde (minimalne standarde) za usluge žrtvama, posebno za djecu, i uspostavila komisiju za inspekciju skloništa koje vode nevladine organizacije kako bi osigurala da su minimalni standardi ispunjeni prije isplate sredstava, navodi se u izvještaju State Departmenta.

Međutim, vlasti BiH, kaže se, generalno nisu ispunili minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

-U entitetu Republika Srpska (RS) nije osuđen nijedan trgovac ljudima 2023. i 2022. godine. Organi za provođenje zakona i dalje su bili bez kapaciteta, što je ometalo njihovu sposobnost da sprovode efikasne istrage, a vlada nije ulagala proaktivne napore u identifikaciji, što je rezultiralo time da su žrtve ponekad kažnjene za nezakonita djela počinjena kao direktan rezultat trgovine ljudima-kaže se u izvještaju.

Najveće sklonište nevladinih organizacija koje finansira vlast, ističe se, zatvoreno je u januaru 2024., dijelom zbog manjka sredstava.

-Kao rezultat toga, kapacitet vlasri za smještaj i pružanje pomoći smanjen je za više od pedeset posto. Dok su službenici za prvu pomoć sve više identifikovali žrtve iz romske zajednice, neke vlasti nisu istraživale slučajeve potencijalnog prinudnog dječijeg prosjačenja i prisilnog rada u koje su uključeni pripadnici romske zajednice, već su ih opravdavali tradicionalnim kulturnim običajima i običajima i vraćali djecu njihovim porodicama, čak i kada su njihovi roditelji su bili uključeni u njihovu eksploataciju. Neke kantonalne vlade nisu budžetirale honorare za regionalne monitoring timove (RMT), što je ometalo učešće i koordinaciju – ističe se u izvještaju.