Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

SZO

Starenje radne snage i odlazak zdravstvenih radnika među ključnim izazovima bh. zdravstva

zdravstvo
Foto: skupstina.ks.gov.ba
Ilustracija

Održivost javne potrošnje na zdravstvo ostaje zabrinjavajuća, pri čemu „plaćanja iz džepa“ čine 31 posto ukupnih zdravstvenih izdataka

Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme i politike prezentirali su najnoviji izvještaj, o stanju zdravstvenih sistema u 15 zemalja koje nisu članice Evropske unije, pod nazivom: Health Systems in Action Insights, pružajući sveobuhvatan pregled strukture zdravstvenih sistema, njihove efikasnosti i mogućnosti za poboljšanje.

Novi izvještaj o Bosni i Hercegovini nudi podatke i uvide u širok spektar pitanja, od finansiranja zdravstvenih sistema do trendova u zdravstvenoj radnoj snazi, pristupa zdravstvenom osiguranju i beneficijama, do očekivane životne dobi i incidencije nezaraznih bolesti.

Prema nalazima izvještaja, razlike u pristupima zdravstvenoj politici i nivoi decentralizacije u Bosni i Hercegovini doprinose značajnim nejednakostima. Iako su programi socijalnog zdravstvenog osiguranja obavezni u oba bh. entiteta i Brčko distriktu, pokrivenost osiguranjem je nepotpuna, ostavljajući veliki dio stanovništva s ograničenim ili nikakvim pristupom javnozdravstvenoj zaštiti. Održivost javne potrošnje na zdravstvo ostaje zabrinjavajuća, pri čemu „plaćanja iz džepa“ čine 31 posto ukupnih zdravstvenih izdataka. Izazovi poput starenja zdravstvene radne snage i emigracije zdravstvenih radnika još nisu strateški adresirani.

Specijalni predstavnik SZO-a u Bosni i Hercegovini Erwin Cooreman ističe da stope smrtnosti općenito opadaju, ali je pandemija COVID-19 prouzrokovala značajan porast dodatnih smrtnih slučajeva.

-Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta, dok rak doprinosi preranoj smrtnosti kod odraslih. Faktori rizika kao što su pušenje, loša ishrana i hipertenzija i dalje predstavljaju velike javnozdravstvene izazove – kazao je.

Izvještaj, koji se oslanja na iskustva iz pandemije COVID-19, donosi najbolje prakse i nove inovacije za ubrzanje napretka prema jačim i otpornijim zdravstvenim sistemima.

-Iako je teško generalizovati o zdravstvu u 15 različitih zemalja, gotovo u svim zemljama je došlo do poboljšanja u životnoj dobi i smanjenja smrtnosti majki i novorođenčadi. Neki trajni izazovi su prisutni u svim zemljama, uključujući starenje zdravstvene radne snage i zavisnost od plaćanja iz džepa, što najteže pogađa najranjivije kategorije stanvoništva – kaže dr Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Evropu.

Izvještaj koji je specifičan za svaku zemlju analizira ključne oblasti za nadogradnju zdravstvenih sistema, uključujući upravljanje, finansiranje, radnu snagu, pružanje usluga i digitalne alate. Novi uvidi pružaju jasne podatke i analize koje omogućavaju donosiocima odluka, zdravstvenim radnicima i drugim zainteresovanim stranama da steknu bitna znanja za politiku, praksu i buduće izazove.

-Vrijednost ovih izvještaja je u njihovoj praktičnosti i relevantnosti, naglašava dr Ewout van Ginneken, direktor Evropske opservatorije za zdravstvene sisteme i politike.

-Svaki od njih sadrži nove dokaze, uvjerljive lekcije i promišljene preporuke koje će omogućiti bolje planiranje i evaluaciju budućnosti zdravstvenih sistema – naglasio je, saopćeno je iz Svjwtske zdravstvene organizacije Ured u BiH.