Šta zaista znači suspenzija Šengena? “Tu i tamo se zaustavi neko vozilo”

 Privremeno uvođenje kontrola unutar šengenskog prostora čemu pribjegava sve više članica EU-a posljedica je promijenjene sigurnosne situacije, ali te kontrole neće biti onakve kakve su bile prije ulaska Hrvatske u taj prostor, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović.

“Šengenski zakonik omogućava državama članicama da vrate unutarnju kontrolu u nekim hitnim situacijama, ali to ne znači povratak na onakve granične kontrole kakve su bile prije ulaska u šengen”, rekao je Božinović novinarima u Luxembourgu, gdje sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica.

Sigurnosne okolnosti su se promijenile nakon napada Hamas na Izrael i ono što je uslijedilo nakon toga. Dogodili su se teroristički napadi u Belgiji i Francuskoj.

“Tu je riječ o domino efektu, uvođenju privremenih rješenja koja su predviđena šengenskim pravilima. Zbog toga je Italija odlučila uvesti kontrole na granici sa Slovenijom, a ona automatizmom na granici s Hrvatskom i Mađarskom”, kaže Božinović.

Kako će izgledati suspenzija Šengena?

Ministar kaže da je Austrija sa Slovenijom uvela kontrole još prije osam godina, ali ne radi se u sustavnim provjerama, nego se ta granica najčešće prođe bez ikakva zaustavljanja, a tu i tamo se zaustavi neko vozilo.

“Svi koji su putovali iz Slovenije u Austriju znaju kako to izgleda”, rekao je Božinović.

Rekao je da je u četvrtak ujutro razgovarao sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom.

“Sudeći po tom razgovoru ne očekujem da će to biti stroge kontrole i pogotovo se to ne trebalo odraziti na stanovništvo uz granicu”, rekao je Božinović.

Božinović je najavio da će se 2. novembra u Trstu sastati s italijanskim i slovenskim ministrima unutarnjih poslova gdje će razgovarati o sigurnosnim pitanjima i međusobnoj suradnji.

Rekao je da je sa slovenskim kolegom razgovarao o jačanju policijske suradnje i kada je u pitanju borba protiv terorizma.

Podsjetio je da su krajem septembra dogovorene pojačane mješovite hrvatsko-slovenske policijske kontrole koje već daju rezultate u smanjenju broj ilegalnih migranata.

“Brojevi ilegalnih migranata u Sloveniji puno su manji nego prije mjesec i po dana i to je još jedna potvrda da je ova odluka Italije prema Sloveniji, a onda Slovenije prema Hrvatskoj i Mađarskoj prije svega motivirana zabrinutošću zbog mogućih terorističkih napada i zbog toga očekujem da ćemo u dogledno vrijeme svi skupa raditi na tome da jednostavno vratimo stvari tamo gdje im je i mjesto”, rekao je Božinović.

I dalje ne želi snage Frontexa

Na pitanje traži li netko od Hrvatske da prihvati Frontex na svom teritoriju, Božinović je rekao da “to niko ne može od nas tražiti”.

“Slovenski kolega i ja smo na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu razgovarali i konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u našim državama i da izvor problema nisu ni Slovenija i Hrvatska”, kaže Božinović dodajući da su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.

“Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a”, rekao je Božinović.

Ministar je istaknuo važnost da se zemlje zapadnog Balkana, kandidatkinje za članstvo u EU usklade s njezinom viznom politikom.

Nešto je po tom pitanju učinjeno, ali još uvijek ima zemalja iz kojih se bez viza može doći zrakoplovom u Beograd ili Sarajevo, a nakon toga ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU-a.

“Mi ovdje o tim stvarima, kad je Hrvatska, pa i Slovenija u pitanju, govorimo već godinama. Govorimo da se treba više fokusirati na zapadni Balkan, da treba ojačati njihove kapacitete, da oni trebaju kontrolirati tko im sve dolazi u države na njihovim vanjskim granicama”, rekao je Božinović.

BiH bez sporazuma

Statusni sporazum s Frontexom imaju Srbija i Sjeverna Makedonija, ali još nije zaključen s Bosnom i Hercegovinom.

Frontex je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zapali su u poteškoće nakon što vlasti Republike Srpske inzistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao “vidljivi” partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim razinama vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji, prenosi Hina.