Šta sve smeta Dodiku u izvještaju za Srebrenicu?

Rezultati rada Komisije o događajima u Srebrenici u julu 1995. godine su „apsolutno ništavni“ – navodi se u materijalu dostavljenom za raspravu na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, koja je na zahtjev entitetskog predsjednika Milorada Dodika zakazana za 14. august.

– Komisija o događajima u Srebrenici, kao ad hoc tijelo, nema nikakve operativne nadležnosti u smislu provođenja naloga Doma za ljudska prava i Odluke Vlade RS-a, a koji se odnose na provođenje istražnih i drugih radnji. U tom smislu apsolutno se smatraju ništavnim rezultati rada Komisije – stoji u, kako je navedeno, “Izvještaju o radu i rezultatima te komisije”.

Objektivno sagledavanje događaja u Srebrenici i srebreničkoj regiji, od 1992. do 1995. godine, neophodno je, kako se ističe, s ciljem jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, a sve u cilju konačnog pomirenja i suživota sadašnjih i budućih generacija.

– U tom smislu smatra se bitnim i potrebnim formiranje nezavisne međunarodne Komisije koja bi na objektivan i nepristrasan način utvrdila stradanja svih naroda na području srebreničke regije u od 1992. do 1995.godine – stoji u materijalu za razmatranje na sjednici 14. augusta, na kojoj će Dodik, kao inicijator sjednice imati i uvodno izlaganje o toj temi.

Dodaje se i da je Komisija „formirana i da je radila pod snažnim pritiskom visokog predstavnika s unaprijed zadatim i određenim rezultatima koje je morala postići“.

Pritisci su se, između ostalog, ogledali u smjenjivanju tadašnjeg načelnika Generalštaba bivše Vojske RS-a (VRS) generala Cvetka Savića i tadašnjeg šefa Sekretarijata Vlade RS-a za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine u Haagu i istraživanje ratnih zločina Dejana Miletića.

– Također je visoki predstavnik ministrima unutrašnjih poslova i odbrane RS-a, Zoranu Đeriću i Milovanu Stankoviću, uputio upozorenje da ostvare punu saradnju s Komisijom. Imajući u vidu provođenje represije od visokog predstavnika i kreiranje konačnih rezultata rada Komisije, a uvidjevši da Komisija ne može imati nezavisnost u svom radu, njen predsjednik Marko Arsović podnio je 20. aprila 2004. neopozivu ostavku – navodi se u tom dokumnetu, koji će, uz izvještaje Komisije za Srebrenicu iz juna i oktobra 2004. godine biti razmatrani na skupštinskom zasjedanju.

Osporava se i tadašnja Radna grupa, koja je formirana kako bi realizovala zaključke Komisije, da je „samoinicijativno proširila svoju nadležnost koju je dobila od visokog predstavnika“.

– Rezultati rada Radne grupe ogledaju se u spisku od ukupno 20.150 pripadnika VRS i MUP-a bez bilo kakvih provjera njihovog prisustva kritičnog perioda na navedenom području, stavljajući osobe na spisak koristeći njihove personalne dosije. S tim u vezi na spisku radne grupe se nalaze osobe koje nisu bila na tom području u kritičnom periodu, nalaze se kuvari koji nisu bili u zoni ratnih dejstava, nalaze se osobe koje su bila na liječenju, itd. Također, na spisku su i osobe koje su u kasnijim sudskim procesima pravosnažno oslobođene odgovornosti za događaje u Srebrenici jula 1995., kao što su Momir Pelemiš, Marko Milošević, Aleksandar Cvetković itd. Iz prethodno navedenog, vidljiva je namjera nametanja kolektivne odgovornosti RS i srpskom narodu, a što nije u nadležnosti, kao što je navedeno, bilo kakve komisije ili radne grupe – navodi se u izvještaju.

Između ostalog, dodaje se da se Komisija nije bavila stradanjem srpskog naroda u području Podrinja, iako je u svojim preporukama navela da je ukupna predstava o događajima u i oko Srebrenice moguća samo nakon sagledavanja njihovog istorijskog konteksta.