Šta su posljedice klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini

Globalno zagrijavanje približava se granicama. Emisije koje su uzrokovane ljudskim aktivnostima povisile su prosječne temperature za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stepena ako se ne smanji zagađenje atmosfere, piše BHRT.

Dio je ovo izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji su jako topla ljeta, sa ekstremno visokim temperaturama.

Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stepena, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu.

Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima.

Ekstremno visoke dnevne temperature, velike količine padavina u kratkom vremenskom periodu, i dugotrajne suše koje su sada na snazi.

Tako da je neuobičajeno upravo to što taj period traje dugo, čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj dakle sve ovo što prognozeri vide je izuzetno toplo i bez padavina.

“Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Evrope. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Kišni periodi zaobišli su i Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi. Klimatolozi iz regiona upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uslove života. U narednim godinama čekaju nas takođe ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Evrope, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države”, kaže meteorolog Željko Majstorović.

Emisije stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih decenija, ako ne i cijelog ovog vijeka, a rast temperature viši je od 1,5 stepena na globalnom nivou upozoravaju naučnici u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Mogao bi pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uslova s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

“U Pariškom sporazumu je dato ne samo šta treba nego pogotovo u pogledu prilagođavanja klimatskim promjenama kako šta uraditi da se što više smanje štete klimatskih promjena koje će sve više napredovati”, ističe Majstorović.