Šta su Ivanić, Izetbegović i Čović pisali Sudu u Hagu

Kao što se i očekivalo, Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost oko pravnog statusa agenta Sakiba Softća, pa su jučer u Hag upućena tri odvojena pisma u kojima su Ivanić, Izetbegović i Čović iznijeli vlastita viđenja ovog spora, piše Slobodna Bosna.

Kao što je objavljeno, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, u svom pismu zauzeo je neutralan stav, nije ni osporio ni potvrdio pravnu legitimaciju agenta Softića, nego je konstatirao da Predsjedništvo BiH o tome nema jedinstven stav.

– Sa žaljenjem konstatiramo da o pitanjima iz sadržaja Vašeg pisma do trenutka pisanja ovog pisma (1. mart 2017. godine) Predsjedništvo BiH, kao kolektivni organ države BiH, nije raspravljalo, niti je o njima odlučivalo.

Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ države BiH nije ni razmatralo Vaše pismo, te nije utvrdilo nikakvo zajedničko stajalište niti pojašnjenje u vezi s kontradiktornosti opisanoj u Vašem pismu, te Vam isto nije moguće dostaviti.

Ovo pismo Vam dostavljam kao hrvatski član Predsjedništva BiH i ono ne odražava stajalište Predsjedništva BiH – stoji u Čovićevom pismu.

Nasuprot neutralnom Čoviću, Ivanić je u pismu pokušao osporiti pravnu legitimaciju agenta Softića, iznoseći tvrdnju da ga Predsjedništvo BiH nije ovlastilo za podnošenje zahtjeva o reviziji presude. Ivanić smatra da je mandat agentru Softiću istekao još 2007. godine, nakon izricanja prve presude, i da mu mandat nakon tog nije produžen.

Također je naveo da Predsjedništvo BiH u aktuelnom mandatu nije donijelo odluku o pokretanju revizije niti pak odluku o imenovanju Softća za agenta BiH.

Predstavljajući se kao suveren BiH Ivanić je naveo da je odluka o pokretanju zahtjeva za reviziju donesena izvan institucija sistema, mada Haški tribunal u svom pismu nije tražio tu vrstu pojašnjenja.

Izetbegović je u svom pismu pozvao na univerzalni princip kontinuiteta pravnih propisa, koji važi u svim pravnim državama svijeta: svi usvojeni propisi, odluke, uredbe i sl. ostaju na snazi dok ih ne ukine ili preinači nadležni organ. To, konkretno u slučaju agenta Softića, znači da njegov mandat nije istekao 2007. godine, kako tvrdi Ivanić, nego još uvijek traje, budući da mu Predsjedništvo BiH taj mandat nije ni oduzelo ni preinačilo.

Izetbegović je u svom pismu naveo integralni sadržaj odluke o imenovanju Softića za agenta BiH 2002., iz čega je vidljivo da njegov mandat nije vremenski ograničen niti strktno vezan za prvu presudu.

Izetbegoviću u prilog ide činjenica da je agent Softić već zastupao BiH u dva odvojena spora protiv Srbije.

Podsjećamo, nakon što je BiH podnijela tužbu za genocid, Srbija je pokušavala osporiti nadležnost Haškog suda, iznoseći tvrdnju da u ratnom razdoblju nije bila članica UN-a i da joj se zbog toga ne može sudiuti za kršenje međunarodnih konvencija o sprječavanju genocida.

Srbija je taj spor izgubila, Haaški sud se proglasio nadležnim, i tek potom počelo je suđenje po tužbi BiH.

U oba slučaja BiH je predstavljao agent Softić i Sud ni u jednom trenutku nije osporavao njegov legitimitet niti je tražio dodatna pojašnjenja iz Predsjedništva BiH. Izetbegović je u pismu naveo da je revizija presude dio istog pravnog spora i da agent Softić ima aktivnu legitimaciju da zastupa BiH.