Šta se krije iza zaštite ličnih podataka: Vlast zaustavlja provjeru lažnih diploma

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini zabranila je Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo da provjeri vjerodostojnost diploma zaposlenika Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova Sanele Brković, Nijaza Ćelovića, Murisa Gazdića, Nirmele Dupovac i Senade Milavice.

Prethodno, ova petorka se požalila na kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, iako su Vlada KS, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, kao i Ombudsmeni za ljudska prava u BiH rekli da je revizija diploma u javnom sektoru itekako poželjna, otkriva Žurnal.

Slučaj petoro uposlenika mogao bi da postane redovna praksa zaštite onih koji su eventualno prekršili entitetske i zakone BiH, a obavljaju javne funkcije koje finansiraju građani. Za javnost i javni interes opasna, ali za Agenciju za zaštitu ličnih podataka razlog za sakrivanje je informacija da je otkriveno 1,5 do dva odsto spornih diploma u javnom sektoru od ukupnog broja kontrolisanih. Dobro upućeni izvori Žurnala navode da je u samo jednom kantonalnom komunalnom preduzeću otkriveno čak 16 krivotvorenih srednjoškolskih diploma.

Očito, bivši direktor Agencije Petar Kovačević, kojeg su mediji povezivali sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, i njegov nasljednik Dragoljub Reljić, nekadašnji Dodikov savjetnik za ustavno-pravna pitanja, imaju zadatak da spriječe da se kontrola validnosti diploma proširi na kompletnu BiH, jer bi u tom slučaju dobar dio javnog sektora „zakukao“.

Rekli bi zato – gvožđe se kuje dok je vruće pa se krenulo od Fonda KS za izgradnju stanova i kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije.

Fond je na zahtjev Ureda, a prema dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala, radi provjere diploma dostavio obrazac sa ličnim podacima 37 uposlenika, među kojima su i podaci pobunjene petorke.

Između ostalog, pobrojana su imena zaposlenih, naziv radnog mjesta, stručna sprema za radno mjesto, nazivi obrazovnih ustanova koje su im izdale diplome, ali Agencija sa Reljićem na čelu navela je da kantonalni Ured „nema valjan pravni osnov za prikupljanje i obradu podataka o diplomama zaposlenih u organima uprave niti je ovlašten da iste dostavlja obrazovnim ustanovama u svrhu utvrđivanja njihove vjerodostojnosti“.

RELJIĆEVO LUTANJE PO NADLEŽNOSTIMA

Reljić je, potpuno izlazeći iz okvira svoje nadležnosti i baveći se poslom tužilaca, nevjerovatno ubjeđenje 7. jula ove godine prenio na papir na koji je udario pečat Agencije:

„Agencija je stava da ovakva aktivnost ne doprinosi borbi protiv korupcije u obrazovnom sistemu, budući da se provjerava datum i broj izdane diplome u određenoj obrazovnoj ustanovi te u slučaju njenog podudaranja izvodi se zaključak da je diploma stečena izvan okvira korupcije. Očigledno je da se na ovaj nečin ne bi mogla otkriti koruptivna djelatnost prilikom izdavanja diplome koja je stečena u kratkom vremenskom periodu za određenu sumu novca, a koja je uredno evidentirana u knjigama evidencije u obrazovnim ustanovama, što potvrđuju javno dostupni primjeri.“

Reljić se uživio u ulogu tužioca i baš mu se dopada današnje pravosuđe pa je nastavio:

„Opravdani su navodi podnosilaca prigovora da se prikupljanje podataka o diplomama zaposlenih ni u kom slučaju ne može podvesti pod pojam aktivnosti borbe prptiv korupcije, jer u konkretnom slučaju ne postoje nikakve koruptivne radnje(…) Dakle, ova vrsta provjere diploma, koja se zasniva na proizvoljnoj procjeni prema kojoj sve diplome stečene i BiH treba provjeriti na naprijed opisani način ne doprinosi borbi protiv korupcije.“

Da je kojim slučajem tužilac, poput današnjih, ne bi imao problem da donese naredbu o nesprovođenju istrage. Ipak, iskoristio je zabranu daljeg djelovanja i naveo da su Fond i kantonalni Ured bez pravnog osnova obrađivali lične podatke Sanele Brković, Nijaza Ćelovića, Murisa Gazdića, Nirmele Dupovac i Senade Milavice.

URED PRETHODNO PRIKUPIO SVE SAGLASNOSTI

Dokumentacija koja je u posjedu Žurnala objašnjava mnogo toga što Reljiću i Agenciji za zaštitu ličnih podataka ne ide na ruku. Kantonalni Ured za borbu protiv korupcije 20. maja 2019. godine zaprimio je od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) inicijativu za pokretanje revizije diploma zaposlenih u javnom sektoru, uz obrazloženje da je „cilj da se otklone sve sumnje i nedoumice u vezi sa validnošću diploma zaposlenih na teritoriji cijele BiH“.

„Postupanjem na naprijed opisani način pokazaće se opredijeljenost za učinkovitiju i angažovaniju borbu pritiv korupcije u javnom sektoru, kao i uticati na jačanje povjerenja građana u javne institucije u BiH“, navedeno je u inicijativi.

Ured je, u skladu sa nadležnostima i antikorupcijskim principima, prihvatio inicijativu. Ista je „prošla“ i u Vladi Kantona Sarajevo i to na sjednici održanoj 13. decembra 2019. godine, na kojoj je Ured zadužen za pokretanje revizije diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo. Sve je potpisao premijer Edin Forto.

JAVNI INTERES PRIJE ZAŠTITE PRIVATNOSTI

Prije nego što je započeta revizija, Ured je zatražio i mišljenje Agencije, na čijem je čelu tada bio Kovačević. Umjesto odgovora, Kovačević je uputio na „mišljenje u vezi provjere diploma zaposlenih“ koje je objavljeno na službenoj stranici Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Iz tog nazovi mišljenja zapravo uopšte nije jasan stav Agencije o prikupljanju i obradi podataka u svrhu revizije diploma , odnosno ne zna se da li je je djelovanje Ureda u konkretnom slučaju u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. U „mišljenju“ je navedeno da bi za navedeno pitanje bilo poželjno zatražiti mišljenje drugih institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava. Logično, 6. januara 2020. uslijedio je dopis Ureda Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Ombudsmeni Nives Jukić, Ljubinko Mitrović i Jasminka Džumhur, podsjećajući da ljudska prava moraju da budu ispoštovana, istakli su:

„Ne smije se zanemariti činjenica da su u konkretnom slučaju nosioci podataka službenici javnih organa koji se finansiraju iz javnog budžeta i koji momentom stupanja u javnu službu pristaju da rade za javno dobro i u javnom interesu te da su s toga Ombudsmeni BiH stava da javni interes u ovakvim i sličnim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti.“

Kantonalni Ured za borbu protiv korupcije, nakon toga, 6. februara 2020. svim institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i fondovima u Kantonu Sarajevo zatražio je da mu se dostave podaci o školskoj spremi zaposlenika, što predstavlja prvu fazu revizije diploma. Druga faza podrazumijeva provjeru dostavljenih podataka kod nadležnih obrazovnih institucija.

Rješenje Agencije u kojoj je ustoličen Reljić o zabrani daljeg djelovanja Uredu je dostavljen 13. jula ove godine.

Zanimljivo javnosti, a Reljiću i Agenciji za zaštitu ličnih podataka informacija koju bi rado sakrili je podatak da je samo kantonalni Ured za borbu protiv korupcije provjerio više od 4.000 diploma u javnom sektoru, u toku je revizija još 1.000. Nepravilnosti su otkrivene u 48 slučajeva. Sva saznanja i dokumentacija predati su nadležnim tužilaštvima.