Šta piše u Izvještaju Evropske komisije o BiH

Delegacija Evropske unije u BiH osvrnula se na detalje napretka Bosne i Hercegovine na putu ka EU, a što je bila i tema današnje sjednice kolegija sekretara koji je održan u Briselu.

Kako je naglašeno, u osvrtu se prije svega govori o političkim kriterijima koje je ispunila država.
“Ključni nalazi iz Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu Brisel, 8. novembar 2023. Što se tiče političkih kriterija, u oktobru 2022. godine održani su izbori. Visoki predstavnik je imao više intervencija po izbornim pitanjima, uključujući i tokom večernjih sati na dan izbora, što je prema ocjeni OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost. Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou formirana su do maja 2023. Novo Vijeće ministara na državnom nivou preuzelo je dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ BiH i stranke Trojke (SDP, NiP, Naša stranka)”, navodi se.

Nakon toga, govori se o usvojenom setu zakona u Vijeću ministara BiH.

I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme

“U martu je usvojen državni budžet za tekuću godinu. Novi saziv Vijeća ministara poduzeo je značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa. Naime, usvojena je strategija o borbi protiv organizovanog kriminala, ažurirana procjena rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina. U junu 2023. konačno je sa radom započela i kontakt tačka sa Europolom. Vijeće ministara je također usvojilo set nacrta zakona, prvenstveno u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta pravosuđa, prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena kao preventivnog mehanizma), zakona o strancima i slobodi pristupa informacijama, a koji su potom usvojeni u parlamentarnoj proceduri u avgustu i septembru 2023. Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i odluku o državnoj imovini”, ističu.

Također, bilo je riječi i o radu Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud je privremeno stavio van snage ili ukinuo jedan broj pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetsko rukovodstvo, odlučno u namjeri provođenja takvih zakona, time dovodi u pitanje pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda BiH i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni saziv Ustavnog suda. I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci”, objašnjavaju.

Zakon o državnoj službi još nije usklađen

Upućuje se i kritika zbog neispunjavanju koraka ka socioekonomskim reformama.

“Nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i finansijskog dijaloga. U implementaciji SSP-a, jednu od zabrinutosti predstavljaju kontinuirane protekcionističke mjere. Politički dijalog u okviru SSP-a je ponovo zaživio nakon njegove političke blokade u periodu 2021. i 2022. godine. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila Program integrisanja BiH u EU (engl. NPAA), u skladu sa zahtjevima iz SSP-a. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a”, mišljenja su u Briselu.

Isto tako, izvještaj govorio i o stavu RS-a o ratu u Ukrajini.

“Entitetske vlasti i stranke iz Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje sa stavovima EU-a i opstruirajući cjelovitu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave”, saopćeno je.

“Poduzeti su određeni pozitivni koraci i to (i) usvajanjem aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (tzv. zajednička platforma), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; (ii) provođenjem sveobuhvatnog i cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, (iii) unapređenjem kapaciteta za javne rasprave na državnom nivou i procjenu uticaja propisa u entitetu Republika Srpska, (iv) usvajanjem strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija BiH, (v) unapređenjem stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije BiH i na državnom nivou, i (vi) usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Oko pet godina nakon njegovog usvajanja, Akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran tek u ograničenoj mjeri”, mišljenja su.

Ipak, Zakon o državnoj službi još nije usklađen.

“Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi profesionalnosti i stručnosti nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa je neefikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u zajedničku platformu, tek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. I dalje je slab kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou”, pojašnjavaju.

Treba još raditi na nezavisnosti pravosuđa

U oblasti pravosuđa, Izvještaj navodi kako je ostvaren određeni napredak.

“Potrebno je da Bosna i Hercegovina finalizira suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje. Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. U ovoj oblasti je postignut određeni napredak. Bosna i Hercegovina je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV BiH) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru finansijskih izvještaja sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH, ali uz izmjene u odnosu na prethodnu verziju po kojoj je konsultovana Venecijanska komisija. Takve izmjene stoje na putu efikasnosti sistema finansijskih izvještaja i stoga ih je potrebno dopuniti”, stoji u Izvještaju.

U tom kontekstu, ono na čemu treba još raditi jeste nezavisnost pravosuđa.

“Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo za nazdor provedbe strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Nema unapređenja kod nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Kontinuirani i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe”, pojasnili su.

Takva situacija, podrica funkcionisanje pravosudnog sistema.

“Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje. Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organizovanom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma”, navode iz Brisela.

Finansijske istrage i zapljena imovine su uglavnom neefikasne

U Izvještaju je spomenuta i kontakt tačka s Europolom.

“U junu 2023. godine konačno je sa radom započela kontakt tačka za saradnju sa Europolom. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima. Iako je podignut jedan broj optužnica u predmetima korupcije na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) su i dalje minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Prisutni su sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i iznimno ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koriste zakonske i administrativne slabosti, dok je policija podložna političkim uplitanjima”, saopćili su.

Finansijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne.

“Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Tek treba pojačati saradnju sa Eurojustom i Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO). Nadovezujući se na određene operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine narkoticima te povećati svoje kapacitete u tom dijelu. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa pravnom stečevinom EU-a. Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima je najvećim dijelom uspostavljen”, navode.

U Izvještaju o napretku govorio se i o Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

U augustu 2023. godine Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava kojima je ova institucija određena kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“. Od 2020. godine redovno se održavaju parade ponosa, a u julu 2022. usvojen je Akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Gender akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. Rodno zasnovano nasilje, neadekvatno postupanje sa pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost”, stoji u izvještaju.

Krivične sankcije za klevetu

Došlo je i do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema.

“Krivične sankcije za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. godine, nacrt zakona koji tagetira određene kategorije civilnog društva kao tzv. strane agente također je usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Njegovo usvajanje u cijelosti bi predstavljalo još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad. Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za unapređenje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina je usvojila novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U septembru 2023. usvojen je Zakon o strancima. Značajne slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i osnažila upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integrisanog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024. do 2029. Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Dodatno su se pogoršali saradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima”, detaljno objašnjavaju iz EU.

Kada se govori o programu ekonomskih reformi, on je prema mišljenju EU i dalje lošeg kvaliteta.

“Posljedično, unutrašnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Stopa nezaposlenosti je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna. Program ekonomskih reformi (engl. ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih cjelodržavnih mjera za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, sivom ekonomijom, javnim preduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću. Općenito, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine je ispod svojih potencijala, budući da je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta. Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak. Kvaliteta obrazovanja je i dalje niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji”, navode.

Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka

U kontekstu ekonomske integracije sa EU, ona je i dalje visoka, ali nije ostvarila puni potencijal.

“U odgovoru na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenog strukturnog prilagođavanja, s fokusom na pomak ka djelatnostima dodatne vrijednosti, kao što su trgovina, informacione tehnologije i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je niža od svojih potencijala. Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne stečevine EU-a. Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa pravnom stečevinom EU-a, uključujući i oblast koncesija”, saopćili su.

Ostvaren je ograničen napredak u oblasti statistike, sa pripremama za naredni popis koje jedva da su i napredovale, te izradom makroekonomske statistike koja i dalje odstupa od pravne stečevine EU-a.

“Određeni napredak je postignut u pogledu interne kontrole javnih finansija u smislu implementacije strategija u ovoj oblasti na entitetskim i na državnom nivou. Potrebni su značajni koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa pravnom stečevinom EU-a na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radne snage, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualna svojina, politike konkurencije, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja), ali i uspostavilo unutrašnje tržište zemlje. Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru. Različite procedure i zakoni između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu”, objašnjavaju.

Ipak, Bosna i Hercegovina bi trebala unaprijediti koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla cjelodržavni pristup i unaprijedila rezultate provedbe.

Nije zabilježen napredak u drugim oblastima

“Potrebno je ukinuti procedure glasanja po nacionalnom ključu u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira solventnosti banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU-a i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i novog Plana rasta za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine)”, ističu iz EU.

Nije zabilježen napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je zemlja u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti.

“Ove oblasti su u velikoj mjeri povezane sa programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socioekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak po Zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje se nalazi u ranoj fazi po pitanju energije, okoliša i klimatskih promjena. Bilježi se određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim energetskim mrežama. ¬Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju u regionu i sa EU”, izvještavaju iz Brisela.

Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan.

“Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Potrebno je pojačati napore na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, te uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskim i fitosanitarnim politikama i ojačati vlastite administrativne kapacitete”, saopćili su.

Zabrinutost u dijelu trgovine i trgovinskih politika

Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka tek treba da budu osnaženi.

“Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala započeti pripremu cjelodržavne strategije regionalnog razvoja. Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru vanjskih odnosa. Značajno je poboljšano usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno po stavovima visokog predstavnika u ime EU-a i odluke Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu, premda je provedba sankcija i dalje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i produžila izvozna ograničenja kršeći uslove SSP-a, što je pitanje za zabrinutost u dijelu trgovine i trgovinskih politika”, definiraju u Izvještaju Evropske komisije.

Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da bez odlaganja usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova.

“Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Potrebno je bez odlaganja ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti. U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je dobila 45,5 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021. do 2027. godine (IPA III) za podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, evropskih integracija, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, upotpunjen paketom programa za više -zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende”, ističu.

Na kraju, naglašeno je kako je potrebno da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora.

“Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i predviđa 70 miliona eura za smanjenje socioekonomskih efekata rasta cijena energenata, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan. Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija ostaje glavni uslov za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti u cijelosti koristila IPA sredstva. Potrebno je da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III”, zaključuje se u Izvještaju kojeg prenosi Klix.ba.