Objavljeni dokumenti otkrivaju šta je CIA pratila u Jugoslaviji nakon smrti Tita

Zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije bila su od najvećeg interesa za CIA, na šta upućuje od nedavno dostupna arhiva koja sadrži brojna dokumenta koja se odnose na bližu i dalju istoriju regiona.

Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) objavila je preko 800.000 dokumenata na više od 12 miliona stranica sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a samo od materijala u kojima se obrađuje Tito mogla bi se sastaviti solidna istorijska građa.

Međutim, dokumenti pokazuju i da je američka obavještajna služba bila itekako zainteresovana za događaje i glavne aktere na političkoj sceni Jugoslavije i nakon Titove smrti.

Kako navodi list, u dokumentima se nalazi sve, od procjena vojnih snaga neposredno poslije rata pa nadalje, preko ulažženja u procjene koliko je zaista jaka Titova vlast, odnosno ima li mogućnosti da on padne.

Ide se često i u detalje, analiziraju se jugoslovenski mediji, prati se svaka svađa u partijskom vrhu. Iz dokumenata se vidi i na koji je način Tito vodio svoju politiku, “vrlo pragmatično i bez puno skrupula”.

[yuzo_related]

Posebno je praćen bio Rankovićev pad, likvidacija Hebranga i Ujovića, javni obračuni i revizionizam vodećih Titovih špijuna nakon njegove smrti.

U dokumentima je istaknuto i da bi sa diplomatima kalibra Henryja Kissingera Tito razgovarao u rukavicama, a svojim arapskim prijateljima razgovor prezentirao kao proarapsko predavanje američkom diplomati.

S Castrom, prema CIA-inim dokumentima, nije bio u naročito dobrim odnosima, pogotovo mu je zamijerao meššanje u sukobe u Angoli koju je držžao važžnom u kontekstu nesvrstanosti.

Brojni su i dokumenti koji se odnose na tok i period nakon raspada Jugoslavije.

Analitičari CIA imali su vrlo detaljne informacije o tome šta se događa i kakva je uloga političara, a Slobodana Miloševića su definisali kao “glavni remetilački faktor i najopasnijeg činioca u već krhkoj federaciji”.

Vidljivo je da se pratilo i sve ššto govori Franjo Tuđman, kakva su kretanja na terenu, mogućnosti ishoda sukoba, uz vrlo brzu reakciju u procjenama.

Navodi se kako je Milošević gledao na krajiške Srbe ili kako je Tuđman čekao trenutak u kojem možže biti siguran da Hrvatsku neće pogoditi sankcije ako napadne tadaššnje sektore Sjever i Jug.

Američka agencija pratila je i emigrantske aktivnosti. Od prvog dana stupanja na američko tlo imali su sve informacije o Andriji Artukoviču, pratili aktivnosti Ante Pavelića od početaka njegove emigracije u Argentini, s kim sarađuje, kakvi su mu planovi.