Šta će biti sa sumnjivim korona-ugovorima u RS-u i hoće li “veliki igrači” ostati netaknuti

Ni tri godine od izbijanja pandemije nema epiloga za većinu slučajeva sumnjivih nabavki, koje su sprovođene tokom vanredne situacije u Republici Srpskoj. Da li je riječ o igrama u kojima veliki igrači ostaju netaknuti?

Nekoliko dana prije presude u slučaju „Respiratori“ u Federaciji BiH, premijer RS Radovan Višković pozvao je opoziciju u kabinet kako bi im na prethodni zahtjev, dao na uvid spisak svih korona-nabavki tokom pandemije. Do posjete nije došlo jer opozicija tvrdi da nisu dobili zvaničan poziv. Za to vrijeme saga zvana korona ugovori i sve što se dešavalo tokom perioda pandemije kroz javne nabavke, sporo se kreće prema epilogu, piše Deutsche Welle.

U fokusu pravosudnih institucija u Republici Srpskoj je nabavka maski i ventilatora za intenzivnu njegu, testova, mobilne bolnice i kiseonika, ali je optužnica podignuta samo u slučaju nabavki putem Instituta za javno zdravstvo RS, zbog čega je budžet oštećen za 1,3 miliona maraka.

Vanredna situacija za vanredne poslove

Proglašenje vanredne situacije, smatraju poznavaoci prilika, bio je finansijski raj za nabavku potrebne opreme u zdravstvu, od maski i testova, preko kiseonika i mobilne bolnice. Izbjegavanje tendera i sklapanje direktnih pogodbi koje su dozvoljene u vanrednim situacijama, samo je otvorilo tržište za mešetarnje.

Samo je Fond zdravstvenog osiguranja RS, potrošio 50 miliona maraka za nabavku kako se kasnije ispostavilo tri puta skupljih respiratora od nabavne cijene, kao i zaštitnih maski sa cijenama većim za čak 1500 posto. Ugovori su sklapani sa dobavljačima koji nisu imali dodirnih tačaka sa zdravstvom.

„Jedan od primjera su dva ugovora Instituta za javno zdravstvo sa firmom koja se bavi arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću a koja je povezana sa firmom koja je već dobijala ugovore ogromne vrijednosti od institucija u Republici Srpskoj“, rekla je Ivana Korajlić iz Transparency Internacionala BiH, poentirajući primjerom turističke agencije koja je takođe nabavljala opremu Institutu, ali i drugim zdravstvenim ustanovama.

200 vojnih kreveta u Gradišci služilo je kao karantin za građane koji su tada ulazili u BiH (Foto: DW)

Mobilna bolnica ostala je misterija u nekoliko segmenata. Od izbora dobavljača, cijene od preko četiri miliona maraka, do otkazivanja ugovora nakon pritiska javnosti. Bolnica montažnog tipa, mobilni šator bez opreme, bila je postavljena na ledini nedaleko od Banjaluke. Vlasnik firme „Global Balkan“ Slaven Ristić, nije, kako su tada naveli iz vlade, ispoštovao odredbe ugovora jer nije isporučio opremu za mobilnu bolnicu koja između ostalog podrazumijeva opremanje radiologije, laboratorije, hirurgije, jedinice intenzivne njege i banke krvi. U tužilaštvu su još ranije potvrdili da se istražuje nabavka pokretne bolnice.

Šta da je zatrebala?

„Novac je vraćen u budžet, budžet nije oštećen. Postoje istražioci koji ispituju sve navode oko toga. Svakako očekujem od tužilaštava da obavljaju svoj posao. Onaj ko je učinio nešto što nije u skladu sa zakonom, svakako treba da odgovara“, rekao je nakon informacije o pokretanju istrage ministar zdravlja RS Alen Šeranić.

Iz vlade su tvrdili da u vrijeme kada je donesena odluka o kupovini mobilne bolnice stanje na terenu nije dozvoljavalo da se čeka, a da u bolnicama dođe do kolapsa sa smještajnim kapacitetima.

„Na svu sreću, nismo doživjeli sudbinu Italije, Španije i još nekih zemalja. Znam da bi mnogi likovali i radovali se tome, kako bi mogli onda uprijeti prstom u nas i reći da smo mi odgovorni jer smo bili nesposobni. Išli smo logikom šta ako nam bude trebala. Šta ako naglo skoči broj zaraženih, recimo u Hercegovini, Prijedoru, Bijeljini“, rekao je Višković u junu 2020., nakon što je donesena odluka da se raskine ugovor o nabavci mobilne bolnice.

Ispod vrha ledenog brijega vanrednog stanja i tadašnjh javnih nabavki je i sporna nabavka kiseonika za zdravstvene ustanove, koji je u tom periodu trošen u ogromnim količinama. Analizom je utvrđeno da se radi o tehničkom kiseoniku koji nije za ljudsku upotrebu, nakon čega je samo izvršena promjena dobavljača koji je osigurao dovoljne količine medicinskog kiseonika.

Suđenje sa sumnjom

U februaru je počelo pomenuti suđenje tadašnjem direktoru Instituta za javno zdravstvo Branislavu Zeljkoviću i još četvorici lica, koji se terete da su oštetili budžet za 1,3 miliona maraka. U optužnici se navodi da su nabavljali medicinsku opremu po višestruko preplaćenim cijenama od realnih. Mnogi su mišljenja da će svi ovi slučajevi, ukoliko i završe pred sudom, biti okončani ili oslobađajućim presudama ili presudama licima koja su bila samo nečije marionete u cijelom postupku.

12.02.2021., Banja Luka, Bosna i Hercegovina – Cijepljenje protiv koronavirusa ruskim cjepivom Sputnik V u BiH napokon je pocelo i to u Univerzitetskom klinickom centru RS u Banjoj Luci, a prve doze primilo je dvadesetak zaposlenih na UKC RS. Branislav Zeljkovic, direktor Instituta za javno zdravstvo RS Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

„Moje mišljenje je da neće doći do bilo kakve katarze niti svođenja odgovornosti bez promjene vlasti. Zarobljenost sistema omogućava da se ti slučajevi dovedu do kraja. Svi će se baviti ovim sitnim slučajevima a ove krupne stvari će sačekati“, kaže Slobodan Stanić, spoljni član Odbora za zdravstvo Narodne skupštine RS, predložen od strane SDS-a.

Strahuju da bi i u slučaju predmeta u RS, sve moglo da se završi ili odbacivanjem predmeta zbog nedostatka dokaza ili oslobađajućim presudama za one koji budu izvedeni pred sud.