Smanjenju zagađenja zraka u TK pomoglo bi “izbacivanje” čvrstih goriva

Zagađenje zraka na području Tuzlanskog kantona, a i šire, je kompleksan problem i nije ga moguće preko noći riješiti, ali najviše se treba raditi na prestanku korištenja čvrstih goriva za zagrijavanje stambenih jedinica u zimskom periodu, smatraju u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona.

– U prvom redu treba raditi na iskorjenjivanju uglja kao najnepovoljnijem gorivu s aspekta štetnosti produkata sagorjevanja, i samim tim emisijama u zrak, zatim smanjenja broja vozila u gradskim sredinama i to modernizacijom i poboljšanjem sistema javnog prevoza na struju ili plin, korištenjem najboljih raspoloživih tehnologija u industrijskim postrojenjima, uvođenjem procesa odsumporavanja u termoelektranama itd. – kazao je u razgovoru za Fenu pomoćnik ministra Goran Mišić.

Dodao je da na području TK-a postoji pet fiksnih i jedna mobilna stanica za monitoring zraka.

– Fiksne stanice se nalaze na području Grada Tuzla (tri stanice), jedna na području Lukavca i jedna na području Živinica. Mobilna stanica prebacuje se na područje ostalih općina TK-a, i to po usvojenom planu koji se donosi na početku svake godine – naveo je Mišić.

Naglasio je da je ove godine bolja situacija u odnosu na prošlu godinu i to isključivo zbog znatno povoljnijih metereoloških i atmosferskih prilika. Naime, dosta je toplijih dana pa se znatno manje loži ugalj, a prilično je izraženo strujanje vazduha pa ne dolazi do nagomilavanja zagađujućih materija u kotlinama u kakvoj je Tuzla. Također, nema pojave temperaturne inverzije, što je bio slučaj prošle i na samom početku ove godine, kada su bile proglašavane epizode izuzetne zagađenosti zraka na područje općina Živinice i Lukavac i Grada Tuzla.

Govoreći o uzrocima zagađenja zraka na području TK-a Mišić je kazao kako je tu zbir različitih faktora, a to su termoelektrana, odnosno industrija, kućna ložišta i saobraćaj. Dodao je da se uzrocima zagađenja zraka trebaju dodati i nepovoljne metereološke prilike i nepovoljan geografski položaj, kao što je položaj naselja ili grada u kotlini…

U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, prema nivou zagađenosti, s obzirom na propisane granične i tolerantne vrijednosti, utvrđene su tri kategorije kvaliteta zraka. Prva kategorija kvaliteta zraka je čist ili neznatno zagađen zrak, gdje nisu prekoračene granične vrijednosti niti za jednu zagađujuću materiju. Druga kategorija kvaliteta zraka – umjereno zagađen zrak, gdje su prekoračene granične vrijednosti za jednu ili više zagađujućih materija, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti niti za jednu zagađujuću materiju. Treća kategorija kvaliteta zraka je prekomjerno zagađen zrak gdje su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više zagađujućih materija.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić je mišljenja da je prvo što treba uraditi da bi se riješio problem zagađenosti zraka u tuzlanskoj regiji “priznati da postoji problem i njegovo štetno djelovanje na zdravlje građana i okoliš”.

– Poslije toga bi trebalo osmisliti plan mjera za općine i gradove koje imaju problem sa zagađenjem (Tuzla, Lukavac i Živinice). Svaka lokalna zajednica uz pomoć eksperata mora osmisliti svoj Plan koji će biti specifičan za tu zajednicu – kazala je Agić u razgovoru za Fenu.

Dodala je da se Plan mora sastojati od realnih i provodivih mjera, čiji efekti realizacije će se moći pratiti kroz smanjenje emisija zagađenja zraka.

– Najvažnije je da lokalne zajednice ne pripreme Plan koji će držati u ladicama i pokazivati gostima i medijima, nego da im to bude vodič za djelovanje. Nadležna kantonalna i federalna ministarstva, Fond za okoliš, međunarodne institucije, NVO i građani im trebaju pomoći da oni taj svoj plan implementiraju – istakla je Agić.

Centar za ekologiju i energiju, kako je kazala, trenutno nema projekat kojim se može uticati na smanjenje emisija zagađenja.

– Mada smo u predhodnom periodu implementirali pilot projekte kojim smo pokazali kako se sufinsiranjem mogu podstaći građanstvo da urade toplotnu izolaciju svojih objekata, zamijene energent ili da instaliraju solarne kolektore. Ovakve mjere direktno utiču na smanjenje emisije u zrak. Sa našim iskustvima i pozitivnim rezultatima smo upoznali nadležne institucije i preporučili ima da oni implementiraju slične mjere – naglasila je Agić.

Prema njenom mišljenju, izvor emisija se razlikuje u Tuzli, Lukavcu i Živinicama.

– Termoelektrana se nalazi u sredini i ona doprinosi zagađenju svih ovih zajednica. Ona je veliki zagađivač, jer spali skoro četiri miliona tona uglja u godini i emituje ogromne količine polutanata u zrak tokom cijele godine. TE nema odsumporavanje i u zrak emituje oko 40.000 tona SO2 u godini. Osim toga, Lukavac ima GIKIL, Šišidžam SODU, Cementaru, a Živinice ogroman broj manjih i većih poslovnih objekata koji za zagrijavanje koriste ugalj i imaju velike emisije u zrak – kazala je Agić.

Dodatni izvori zagađenja su, prema njenim riječima, individualna ložišta i saobraćaj koji su ravnomjerno zastupljeni u svim lokalnim zajednicama i predstavljaju problem posebno u zimskom periodu, kada su prisutne temperaturne inverzije.

Agić je naglasila da iako zagađenje zraka negativno utiče na veliki broj oboljenja, niko nije radio sveobuhvatno istraživanje o broju oboljelih građana čije oboljenje se može izravno povezati sa zagađenjem zraka.

– Postoje pojedinačna istraživanja koja ukazuju na postojanje problema i porast broja oboljelih – kazala je Agić.