Smanjen broj djece romske nacionalnosti koji pohađaju osnovne i srednje škole

Grad Prijedor već 10 godina kupovinom udžbenika, školskog pribora i školskih torbi, namjenjenih djeci i mladima školskog uzrasta romske nacionalnosti, kao i stipendiranja onih najboljih među njima, nastoji da ih što više uključi u obrazovni proces i upozna o važnosti školovanja. Međutim, unatoč preduzetim aktivnostima njihov broj se u školskim klupama poslednjih godina smanjuje u odnosu na ranije period.

U ovoj školskoj godini u prijedorskim osnovnim školama od prvog do devetog razreda upisano je 46 učenika romske nacionalnosti, a u srednjim školama svega njih četvoro, dok je prije pet-šest godina u njima bilo upisanih oko stotinu, odnosno tridesetak učenika.

Diplomirana pedagoginja u Osnovnoj školi “Branko Ćopić“ Sonja Kovačević rekla je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je na njihovo smanjenje uticao odlazak više romskih porodica iz Prijedora u potrazi za boljim životom, ali i nezainteresovanost djece i mladih školskog uzrasta za obrazovanjem.

“Generalno, trudimo se da ih animiramo da dolaze u školu, da završe bar osnovnu školu ukoliko nisu zainteresovani za dalje školovanje. Imamo dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad Prijedor u tom pogledu ukoliko ne dolaze redovno na nastavu. Imamo mehanizme kojima se trudimo da ih privolimo da ipak dođu. Uglavnom ne dolaze redovno na nastavu i nema posebnih razloga za to. Idu oni iz godine u godinu, završavaju razrede uz naše maksimalne napore“, rekla je Kovačević.

Prema njenim riječima u procesu obrazovanja romske djece najveći problem se javlja pred kraj devetogodišnjeg obrazovanja, kad učenici navršavaju 15 godina, jer znaju da po zakonu nisu obavezni iću u školu i nastoje da je, ako iako mogu, eskiviraju.

“Koristimo sve mehanizme da bar završe osnovnu školu i ako dođu do devetog razreda završiće je. Jedan od problema sa kojim se mi susrećemo sa njima je izostanak rad kod kuće. I kad dolaze redovno u školu, izostaje taj rad kod kuće čime bi oni svoje znanje nadogradili. To je možda najveći problem pored izostanaka“, istakla je Kovačević.

Nema pozitivnog stava prema školi

Isti problemi prisutni su i u ostalim školama u kojima je upisano više učenika romske djece, a pedagoginji Vesni Radulović iz Osnovne škole “Dositej Obradović“ poznato je zašto se sa njima susreću.

“Kako sam ovdje već pet godina možda je jedno ili dvoje djece završilo školu. Inače, svi ostali napuštaju dok navrše 15 godina, bez obzira što im je do 17 godine omogućeno školovanje. Razlozi su što oni u suštini nisu pretjerano zainteresovani za nastavu, što pokazuje sam veliki broj izostanaka, nepohađanje nastave. Mislim da roditelji u suštini namaju neki pretjerani pozitivan stav prema školi, jer vjerovatno ni oni nisu završili školu, tako da se nešto ne trude da ih šalju na nastavu“, naglasila je Radulović i napomenula da je u njihovoj školi upisano 11 učenika romske nacionalnosti.

Pozitivnih primjera iako malo ipak ima

Pedagoginje iz dvije osnovne škole u Prijedoru kažu da roditelji djece nisu zainteresovani ni za saradnju sa njima, niti dolaze samoinicijativno na konsultacije, te napominju samo u školu dolaze po njihovom pozivu.

Među njima ima ipak, i onih koji itekako brinu o školovanju svoje djece, a jedan od njih je Agron Đeval.

Njegovo najmlađe dijete ide u četvri razred, kćerka u osmi razred, a najstariji sin se ove školske godine upisao u Poljoprivredno-prehrambenu školu u kojoj će se školovati za pekara.

“Preporučujem drugim roditeljima da vode računa o svojoj djeci, da budu sa njima i da učestvuju što više, jer bez diplome neće moći nigdje raditi, a sa diplomama uvijek imaju prednost“, kazao je Agron Đeval.

Poručio je roditeljima da šalju djecu u škole da se školuju i naglasio da ako oni nisu imali lijepu budućnost, neka ih imaju njihova djeca.

U O. Š. “Dositej Obradović” ide Elvedin Ferizović koji je učenik sedmog razreda.

Po savjetu majke upisao se u školu, a zbog velikog broja izostanaka, ponavlja razred, ali je samouvjereno rekao da će završiti osnovnu školu.

Najomiljeniji predmeti su mu fizika i geografija, a po završetku osnovne škole namjerava se upisati u Poljoprivredno-prehrabenu školu i po njenonom završetku, planira se posvetiti voćarstvu.

Kao i dosadašnjih godina, tako su se već tradicionalno sa početkom ove školske godine oglasili iz Gradske uprave i obećali da će i dalje podržavati školovanje romske djece.

“Ove godine se promjenio Pravilnik o stipendiranju studenata i đaka, tako da je povećana količina sredstava koja će se investirati u taj dio, a mi to smatramo izuzetno važnom investicijom za život i budućnost mladih ljudi. Pošto je i socijalna prilika uzeta kao posebna stavka u tom pravilniku, cijenim da će i više romske djece ostvariti stipendije za školovanje“, izjavio je za gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković.

On je poželio romskoj djeci da njihove i buduće generacije budu obrazovanije od prethodnih i napomenuo da u ovom gradu žive dvije Prijedorčanke romske nacionalnosti sa fakultetskim diplomama.

Praksa je međutim pokazala da nije dovoljno obezbjediti besplatne udžbenike, školski pribor i torbe, pa i stipendije, da bi djeca masovnije i redovno pratila nastavuvu, već da je potrebno raditi na edukaciji roditelja o važnosti školovanja njihove djece, jer su oni najslabija karika u procesu njihovog obazovanja.

Ta obaveza je na Udruženju Roma, ali i nadležnih iz Gradske uprave Grada Prijedora, čiji je resor obrazovanje.