Slijedi li velika razmjena bjegunaca BiH i Hrvatske: Mi vama Lejlu, vi nama Zdravka!?

Hoće li Hrvatska i BiH “zamijeniti” Zdravka Mamića za bivšu sutkinju Općinskoga suda u Sarajevu, Lejlu Fazlagić, koju BiH već tri godine traži zbog optužbi za korupciju, a protiv koje su već prije dvije godine hrvatski sudovi utvrdili postojanje pretpostavki za izručenje?

BiH je izručenje Fazlagić zatražio upravo na osnovi istoga sporazuma iz ožujka 2014. na osnovi kojega Hrvatska sada traži izručenje Zdravka Mamića. Međutim, usprkos postojanju pravomoćne odluke Vrhovnoga suda od 8. juna 2017. kako postoje sve pretpostavke da se Fazlagić izruči BiH, ministar Dražen Bošnjaković još uvijek nije potpisao odluku o izručenju, piše Jutarnji list.

Nakon odluke Vrhovnoga suda, Fazlagić, koja kao i Mamić ima dvojno državljanstvo, podnijela je i Ustavnu tužbu pokušavši osporiti odluku Vrhovnoga suda o izručenju, međutim i Ustavni sud je tu tužbu odbacio još 12. novembra 2017. godine. Kako su novinari Jutarnjeg lista jučer doznali, u slučaju Lejle Fazlagić došlo je i do novoga razvoja događaja.

Obnova postupka

Nakon što Bošnjaković nije potpisao izručenje skoro godinu i pol dana od pravomoćne i izvršne odluke Vrhovnoga suda, Fazlagić je pred Kantonalnim sudom u Rijeci u oktobru prošle godine pokrenula obnovu postupka, međutim nismo uspjeli doznati s kakvim ishodom.

Naime, premda sporazum koji su RH i BiH sklopili 2014. otvara prostor dvjema državama za izručivanje vlastitih državljana, samo izručenje i dalje ostaje politička odluka kod slučajeva u kojima se okrivljenik protivi izručenju.

Dakle sudovi, prvostepeni i zatim po žalbi Vrhovni sud, u takvim slučajevima donose odluku o (ne)postojanju pretpostavki za izručenje. Samo odluku o tome hoće li se nekoga izručiti ili ne donose ministri pravosuđa Hrvatske i BiH. Tako će biti i u slučaju Zdravka Mamića.

Zakonska osnova

Dakle, usprkos postojanju zakonske osnove, BiH sudovi samo mogu odlučiti o tome postoje li pretpostavke za Mamićevo izručenje Hrvatskoj, no konačna će odluka biti na ministru pravde BiH, Josipu Grubeši, inače članu HDZ-a BiH. Iz Ministarstva pravde BiH jučer su Hini izjavili kako ministarstvo ne može prejudicirati bilo kakvu odluku koja je vezana uz odluku Županijskoga suda u Osijeku, vezanu za Zdravka Mamića.

“Ministarstvo pravosuđa BiH, kako je istaknuto, tek eventualno treba zaprimiti optužnicu u ovom predmetu, te ministarstvo pravosuđa BiH ne može proizvoljno ocijeniti može li se međudržavni sporazum o međusobnom izručenju primijeniti na djela koja se Mamiću sada stavljaju na teret. Odredbe sporazuma su jasne, a odluku o njihovu ispunjenju donijet će Sud BiH, zbog čega je nužno sačekati njegovu odluku, ako se i kada se to od njega bude zahtijevalo”, odgovorili su Hini iz Sarajeva.

Dakle, u ovom trenutku sasvim je izvjesno da će Hrvatska od BiH tražiti nešto što niti sama nije odobrila pune dvije godine. Hoće li Sarajevo u slučaju najtraženijeg hrvatskog bjegunca odgovoriti argumentima quid pro quo, uskoro će se vidjeti.

Fazlagić je inače optužena zajedno s bivšim ministrom unutarnjih poslova BiH Alijom Delimustafićem, te je se tereti da je malverzacijama prisvojila nekretnine u središtu Sarajeva vrijedne oko 750 hilajde eura. I Delimustafić je nakon akcije BiH policije 2016. pobjegao u Hrvatsku, ali ubrzo je uhićen u Karlovcu, a za razliku od Lejle Fazlagić on nije imao hrvatsko državljanstvo. Već krajem 2016. izručen je u BiH.