Sladić najavio dolazak osvježenja, ali upozorava: Očekujte nove toplotne valove

Meteorolog Nove BH Nedim Sladić pozvao je na oprez građane predstojećeg vikenda zbog visokih temperatura i mogućih požara.

Danas će prevladavati uglavnom zapadno i jugozapadno visinsko strujanje s kojim se nastavlja priliv vrele afričke zračne mase, uz nastavak perioda natprosječne toplote, što znači da će i dalje biti vrlo vruće uz dnevne temperature zraka od 35 do 42 °C. Ujedno je to i razlog da nadležne službe proglase crveno upozorenje za veći dio zemlje – službeno sada govorimo i opasnim vrućinama po život populacije.

Ipak, na srednjim nivoima atmosfere počet će se sutra uplitati vlažniji zrak sa sjeverozapada, zbog kojeg će se atmosfera postepeno destabilizovati, a što se odražava i kroz blaži pad atmosferskog pritiska u prizemlju. Na takvu vlagu najprije će odreagovati centralni planinski pojas u vidu razvoja kumuloformne oblačnosti koja će potom odmicati visinskim strujanjima prema sjeveroistoku, djelomično i prema istoku gdje se u drugom dijelu dana očekuje lokalno jači razvoj oblaka s kojim se prognoziraju lokalni pljuskovi i grmljavina, izgledniji linijom sjevernije od Sarajeva rutom prema Tuzli, kao i prema Romaniji i dalje prema granici sa Srbijom.

Frontalna zona sa pripadajućom ciklonom nalazit će se nad alpskim područjem koja će potom odmicati prema sjeveroistoku i donositi povremeno obilnije pljuskove Sloveniji, Austriji, Češkoj i Švicarskoj gdje može biti i izraženijih nevremena, a usljed produbljenja visinske doline nad zapadnim Mediteranom prema našoj zemlji i istoku Balkana pogurat će se još vreliji zrak sa vrlo snažnim jugozapadnim vjetrovima po visini koji će dijelovima Sjeverne Makedonije, Grčke i Turske donijeti lokalno temperature i preko 45 °C.

Na području Bosne i Hercegovine one se zaustavljaju na već gore spomenutim vrijednostima – od 35 do 42 °C. Krivac za ovo je vrlo izražena mlazna struja, budući da se nalazimo u blizini razgraničenja područja svježije i vrele zračne mase, odnosno produbljene visinske doline osom od sjeverozapada Europe prema zapadnom Mediteranu s kojom pristiže svježiji, nestabilniji i vlažniji zrak i prostranog termobaričkog grebena koji se osom proteže od sjevera Afrike prema Turskoj. Jedan od preduslova za nastanak snažnih vjetrova jeste i izražena razlika u temperaturama. Kada imamo razliku u zagrijavanju, tako dolazi i do razlike u atmosferskom pritisku s kojom nastaje vjetar.

Sa nižim atmosferskim pritiskom u prizemlju sa sjeverozapada, a povišenijim sa jugoistoka, u nedjelju, 01.08. jačat će sve više vjetar, najprije primjetan na zapadu i sjeverozapadu, a do popodneva i u cijeloj zemlji. Vjetar će biti umjeren do jak, na planinama sa povremeno olujnim udarima južnog i jugozapadnog smjera koji će poprimiti karakter fena. Jasno je da će to pratiti relativno nisku vlažnost zraka pa će se definitivno stvarati dojam vrlo suhog zraka, a laički rečeno, poput rerne. Drugim riječima, izostala bi sparina u velikoj mjeri. Uzimajući u obzir da prevladavaju uslovi suše, kombinacija suhe zemlje i visokih temperatura, kao i jakog vrelog fena idealni su za nastanak požara. Stoga ovog vikenda ukoliko boravite na otvorenom, pozivam vas na maksimalan oprez te da budete pažljivi, jer je i jedan opušak cigarete dovoljan da nastane požar.

Navečer će sa sjeverozapada Europe postepeno jačati ogranak anticiklone prema našim područjima s kojim se očekuje priliv nešto svježijeg zraka sa sjeverozapada i promjena visinskog strujanja na sjeverno u nižim visinama, s kojim će se temperature malo sniziti pa je ponedjeljak uvod u nešto lakši dan, no i dalje ostaje vruće uz dnevne temperature od 30 do 35 u Bosni, a u Hercegovini do 38 °C. U noći na ponedjeljak bi pristizao vlažniji zrak zbog kojeg bi lokalnih pljuskova bilo uglavnom na sjeveru Bosne, te u pojedinim brdsko-planinskim područjima. Oko te južnije od Sarajeva uglavnom ostaje suho. S promjenom smjera vjetra, saharski pijesak bi napustio naša područja.

Konkretno gledano, ni august neće nas poštediti povremeno vrlo izražene vrućine i toplotnih valova koji nepovoljno mogu utjecati na zdravlje stanovništva, a svakako uz navedeno ide i trend suše, budući da se sva zahlađenja svode na ona kratka i od oslabljenih fronti.