Skupštinski poslanici u HNK-a traže povratak na osmogodišnje osnovno obrazovanje

Nedavna rasprava u Skupštini HNK-a o stanju u oblasti obrazovanja rezultirala je brojnim prijedlozima za poboljšanje stanja. Veći broj govornika iznio je podatke o tome kako stanje u prosvjeti ne odgovara količini novca koji se troši na taj sektor te kako je potrebno uvesti brojne promjene koje će popraviti stanje.

Mnogi se pitaju zašto je uopće uvedeno devetogodišnje osnovno obrazovanje i kakvi su rezultati prelaska na taj sistem. Osim što škole nisu bile pripremljene za tu promjenu, pokazalo se da su djeca nepotrebno godinu ranije uvedena u školske klupe, roditelji su dodatno opterećeni, dobili smo veliki nedostatak učenika u srednjim školama i veliki broj ljudi zaposlen je kako bi se zadovoljile potrebe. Pitanje je ima li pozitivnih učinaka devetogodišnjeg obrazovanja, rekli su poslanici iz Skupštine HNK-a. Zbog svega navedenog, počinje se ozbiljno razmišljati o povratku na osmogodišnje osnovno obrazovanje.

Sigurno je da je školstvu potrebna cjelovita reforma. Sadašnji sistem pun je manjkavosti koje se moraju ispraviti. Pitanje je kako i u kojem razdoblju se možemo prebaciti na novi sistem. Tu je i problem viška radnika, ljudi ne mogu završiti na ulici, a neće imati radna mjesta ako se vratimo na osmogodišnje osnovno obrazovanje. Sva ta pitanja zahtijevaju odgovore i rješenja koja moraju zadovoljiti sve strane, istakao je u izjavi za Večernji list podpredsjednik Skupštine Tomislav Martinović.

Na području HNK-a u školskoj godini 2017/2018 djeluje 50 osnovnih škola s 90 područnih škola. U tim institucijama radi 1590 ljudi i na osnovno obrazovanje u kantonu godišnje se troši 39,927.255 KM. Jedan od prijedloga je da se, umjesto devetogodišnjeg obrazovanja, vrati osmogodišnje, uz mjesec dana nastave prije polaska u prvi razred.