Siva kasa: Kako je “Vučko” na Jahorini godinama iznajmljivao apartmane “na crno”

„Vučko”, najveći hotelsko-apartmanski kompleks na Jahorini, godinama je iznajmljivao apartmane „na crno“. Prema internim izvještajima o poslovanju, u ovom kompleksu je evidentirano na hiljade noćenja koja nisu prijavljena nadležnim institucijama čime je izbjegnuto plaćanje poreza i boravišnih taksi.

Aparthotel „Vučko“ ima oko 300 apartmana od kojih je većina prodana pojedincima i preduzećima iz Bosne i Hercegovine (BiH) i regije. Određeni broj vlasnika dogovorio je sa hotelom da u njihovo ime posreduje iznajmljivanju apartmana, ali im je hotel skrivao stvarni broj gostiju i zaradu.

Neregularno poslovanje

Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su o neprijavljenim gostima svjedočili bivši uposlenici i suvlasnici firme „Club Aparthotel Vučko“ koja je vodila poslovanje hotela. Gosti „Vučka“ koji su platili smještaj često su prikazivani kao gosti privatnih apartmana koji tu borave besplatno.

„Goste sistemski preusmjeravaju na njih, uzimaju prihode u kešu, a sve troškove hrane i pića, čišćenja apartmana i drugo guraju na troškove hotela“, kaže bh. biznismen iz Moskve Dragan Đordan, jedan od finansijera izgradnje apartmana.

On kaže da iza neregularnog poslovanja stoje njegovi partneri, otac i sin, Milomir i Aleksandar Bato Prović sa Pala koji upravljaju ovim kompleksom. Izvještaji iz sistema za evidenciju noćenja pokazuju da je rad „na crno“ trajao godinama i u velikom obimu.

Prović optužuje radnike

Aleksandar Prović nije negirao ovakvo poslovanje, ali je za to optužio radnike, tvrdeći da su potkradali hotel. Kaže da je u sistemu za evidenciju noćenja mogao bilo ko i bilo šta napisati.

Iako je novinarima CIN-a obećao dostaviti dokaze kojima će potvrditi ove navode, to nije uradio.

Neki od vlasnika apartmana nisu ni znali da se izdaju njihove nekretnine u „Vučku“. To su prijavili 2019. godine policiji u Republici Srpskoj (RS), navodeći da je Aleksandar Prović izdavao njihove apartmane mimo hotelske recepcije i da je time oštetio budžet za više od milion maraka poreza.

Po istom osnovu Proviće su prijavili i bivši i sadašnji uposlenici, navodeći da je u ovom hotelu „utaja poreza standardna pojava“. Prijavio ih je i Đordan zbog privrednog kriminala, utaje poreza, falsifikovanja dokumenata i prevare.

Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu je u augustu 2022. godine obustavilo istrage protiv Provića po svim prijavama zbog nedostatka dokaza i uz obrazloženje da djela koja su učinili nisu krivična djela.

Poslovanje u kešu

Još od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine Jahorina je nezaobilazna destinacija zaljubljenika u zimske sportove. Već dvadesetak godina na ovoj planini se nalazi jedan od najmodernijih skijaških centara u jugoistočnom dijelu Evrope. Zbog obilne ponude svake godine oko pola miliona turista iz cijelog svijeta uživa u snježnim radostima koje im Jahorina pruža.

Svake zimske sezone desetine hiljada gostiju odsjedaju u hotelsko-apartmanskom kompleksu Aparthotel „Vučko“.

Apartmane je gradila firma „Club Aparthotel Vučko“ u koju su novac za gradnju ulagali Dragan Đordan i Provićev rođak iz Srbije biznismen Mirko Tica, dok suvlasništvo u firmi dijele njihova djeca sa Provićima. Prve apartmane su počeli prodavati 2013. godine. Aleksandar Prović je u razgovoru sa novinarima CIN-a rekao da Đordan i Tica u početku nisu bili zadovoljni prodajom zbog čega su apartmane uključili u hotelsko poslovanje preko firme „Club Aparthotel Vučko”.

Proviću to nije odgovaralo i tvrdi da se tada povukao iz biznisa: „Tada nastaju određeni problemi jer smatram, i tada sam smatrao, da je ipak moje iskustvo najveće u tome, a da sam se možda u tom momentu najmanje pitao za neke određene stvari”.

Međutim, prema dokumentima, on je hotelskim kompleksom i dalje upravljao kao predsjednik Upravnog odbora firme „Club Aparthotel Vučko” dok je njegova sestra Ana Kovačević bila direktorica firme.

Ogromni troškovi, a broj gostiju sve manji

Đordan kaže da su poslovali bez dobiti. Zbog toga je sa Ticom zaposlio novi menadžment sa namjerom da počnu zarađivati. Međutim, već u prvim godinama Đordan i njegov sin Bojan su u finansijskim izvještajima počeli primjećivati ogromne troškove hotela na hranu, čišćenje i održavanje, dok je broj gostiju u apartmanima bio sve manji.

„Količina hrane je bila enormno veća od potrebne i količina ljudi koja je jela je bila enormno veća od prijavljene“, rekao je Đordan.

Zoran Miljuš, koji je radio kao finansijski direktor Aparthotela do 2019. godine, kaže da su se dešavale neregularnosti kod iznajmljivanja apartmana te da su razlog tome bili nedefinisani odnosi sa vlasnicima. Aparthotel je sa nekim vlasnicima apartmana imao ugovore i davao im je oko tri hiljade eura godišnje dok s većinom nije regulisao odnose.

„Pa, to im je hotel nudio. Mi smo njima pravili ugovor gdje smo im rekli: mi se obavezujemo na taj iznos da vam isplatimo“, pojasnio je Miljuš.

Ugovori s vlasnicima apartmana

Novinari CIN-a su zvali desetine vlasnika privatnih apartmana. Međutim, većina se nije javljala, a samo nekolicina je pristala govoriti. Nekoliko ih je tvrdilo da apartmane ne izdaju, već da ih koriste za privatne potrebe. Pojedini su rekli da im je hotel „nudio male pare” da iznajmljuje njihove apartmane, u odnosu na to koliko mogu zaraditi, pa su zato odbijali potpisati ugovore s „Vučkom“.

„To što oni i koliko oni uzmu, to dragi Bog zna. Oni su tu u takvom položaju da te mogu bukvalno malo i ucijeniti”, rekao je Đorđo Tutnjević, jedan od vlasnika apartmana koji nije pristao potpisati ugovor s „Vučkom”.

Drugi su, pak, potpisivali ugovore. Vlasnica apartmana Ljubica Jurić kaže da je hotelu dala svoj apartman na raspolaganje za 4.000 eura godišnje te da ne zna ni kada ni koliko gostiju u njemu odsjeda.

Uprkos potpisanim ugovorima, „Club Aparthotel Vučko“ je prema izvještaju o poslovanju iz 2018. godine imao desetine hiljada maraka duga prema 15 privatnih vlasnika apartmana s kojima je imao sklopljene ugovore o iznajmljivanju. Ovi vlasnici se nisu javljali na pozive novinara.

Također, Prović i njegove dvije sestre vlasnici su šest apartmana za koje Đordan kaže da su ih iznajmljivali i zadržavali novac: „Kada se nalaze gosti u njihovim apartmanima, dali su nalog da se ne kucaju, već da se prikazuje kao da je vlasnik unutra”.

Tridesetak privatnih apartmana

Hotelijeri imaju obavezu od svakog gosta naplatiti boravišnu taksu od tri marke za svaki dan boravka koju su dužni uplatiti u budžet. Također, vlasnici privatnih apartmana na Jahorini su dužni plaćati godišnju boravišnu taksu od 50 maraka po ležaju. Ukupan broj ležaja prijavljuju Komisiji za kategorizaciju objekata Istočnog Sarajeva.

Predsjednik Komisije Đorđe Majkalović kaže da je u „Vučku“ kategorisano tridesetak privatnih apartmana. On misli da bi bilo logično da se svi apartmani u „Vučku“ iznajmljuju preko hotelske recepcije, ali da vlasnike niko ne može na to prisiliti. Time se iznajmljivanje ne može ni kontrolisati.

„E, onda dolazimo u situaciju da dolaze ‘na sivo’ lica koja iznajmljuju smještaj vlasnika (…) i pojavljuje vam se neko ko vam uvodi u hotel goste i vodi posebnu knjigu mimo hotela ‘Vučko’“, rekao je Majkalović.

Neprijavljeni gosti

„Gost će ostaviti 920 e. Od ovog iznosa naplatiti doručak. Koverta sa novcem za doručak pored sive kase”, samo je jedna od brojnih napomena koje su recepcionari ostavljali kroz godine poslovanja „Cluba Aparthotela Vučko”.

Ove napomene su pisali u računarskom sistemu „Opera Fidelio“ koji su koristili za rezervaciju i iznajmljivanje soba i apartmana. Kroz sistem je predstavljano da su u privatnim apartmanima boravili gosti vlasnika od kojih se nisu evidentirali prihodi, ali napomene recepcionara otkrivaju da im je ipak smještaj naplaćivan.

„Paralelni hotel”, riječi su kojima Dragan i Bojan Đordan opisuju poslovanje u Aparthotelu. Navode da je u jednoj godini osoblje Aparthotela usluživalo i pripremalo hranu za goste u 75 apartmana, dok se noćenje naplaćivalo u 22 te da se na ova način u jednoj sezoni na jednom apartmanu moglo zaraditi 40.000 maraka.

Napomene recepcionara

Jedan od posrednika za iznajmljivanje privatnih apartmana u kešu je bio Vesko Savić, poznanik i sugrađanin Aleksandra Provića. Đordan je novinarima CIN-a ustupio snimak telefonskog razgovora između jednog Beograđanina i Savića u kojem su dogovarali rezervaciju apartmana u „Vučku“ 2015. godine.

Savić mu je sugerisao da se nađe s njim i da „ne idu do recepcije”. Ponudio mu je smještaj za 75 eura: „Daću vam dobru cijenu”. Savić se nije javljao na pozive novinara.

Bivši direktor „Vučka“ Miloš Pešić kaže da nije mogao pretpostaviti šta Savić tačno radi:

„Da li Vesko sjedi, pije kafu u ‘Paradisu’ (kafić u hotelu, op. a) i dođem ja kao gost, dam mu kovertu, on mi da ključ i ja odem gore. Ja mogu da vam kažem da je takva situacija moguća”.

Recepcionari su u sistem „Opera Fidelio“ upisivali napomene da su u iznajmljivanju privatnih apartmana učestvovali Provići te Vladimir Stanković i Marko Uskoković, Ticini zetovi koji su se smjenjivali na pozicijama direktora i zamjenika direktora firme „Club Aparthotel Vučko”.

„Tu može da napiše ko god šta hoće”, rekao je Prović i dodao da su se na ovaj način radnici pokrivali jer su potkradali hotel. Na pitanje novinara ko su ti radnici, odgovorio je: „Bojan Stanojević i menadžment koji je tada upravljao hotelom”. Prović optužuje i Pešića i Miljuša.

“Menadžment nije imao pristup finansijama”

„Šokiran sam takvim navodima”, rekao je Stanojević iz beogradske firme „IBM Consult“ koja je vodila hotelsko poslovanje Aparthotela od 2012. do 2014. godine. Stanojević tvrdi da tadašnji menadžment nije imao pristup finansijama, već su se bavili isključivo operativnim vođenjem hotela.

„Mi nismo sa novcem apsolutno ništa imali sve vrijeme poslovanja hotela. (…) Ja nisam htio da budem odgovorno lice niti da imam bilo šta sa finansijama upravo zbog toga što smo vidjeli da se tu svašta dešavalo. Batina sestra (Ana Kovačević, op. a) je bila direktor i sva plaćanja su išla isključivo preko preko nje”, rekao je Stanojević. Ana Kovačević nije govorila za CIN.

Zatečen optužbom, Pešić je rekao: „Znam da se dosta toga radilo prije nego sam ja došao”.

Prović je optužio i Miljuša koji je bio detaljan u vođenju finansijskih izvještaja: „Red, rad, analiza sužava prostor za manipulaciju, a ja sam to uradio. Ja sam došao na milion i dvjesto hiljada kumulativnog gubitka, a dobio sam otkaz sa 300 hiljada plusa te godine kumulativno“.

Prijavili ih radnici

Današnji direktor firme Marko Uskoković nije odgovarao na pozive novinara, dok njegov kolega Vladimir Stanković negira izdavanje apartmana „na crno” i dodaje da su privatni vlasnici sami izdavali svoje apartmane.

Šefica računovodstva hotela Gordana Sikima je potvrdila da su Provići za sebe zadržavali novac od iznajmljivanja privatnih apartmana o čemu je sačinila izvještaj koji je ustupila Đordanima. Oni su upozorili Proviće i tražili da vrate novac u firmu, ali oni to nikada nisu uradili.

Radnici koji su ih prijavili istražnim organima u BiH su naveli da su svjedočili da Provići uništavaju kompromitirajuću dokumentaciju i pokušavaju zamesti tragove kriminalnih djela.

„Nek oni traže krivca ako im trebaju krivci. Da li je neko pokrao ili nije pokrao, ja u to neću da ulazim”, rekao je Aleksandar Prović.

Analiza poslovanja

Predstavnici kompanije koja vodi operativni sistem „Fidelio“ su u 2014. analizirali poslovanje u „Vučku” i otkrili da je hotel ogromne količine alkohola i hrane otpisivao kroz normativ „Kafa i kolač”.

Normativi u ugostiteljstvu su sastojci potrebni da se napravi neko jelo ili piće, sa tačnom količinom i troškom svakog sastojka. Međutim, kao sastav „Kafe i kolača“ u „Vučku“ su prikazivali i sastojke koji ne bi trebali biti dio ove ponude, kao što su vino, konjak, rakija, viski…

Ova roba bi se potom upisivala kao potrošena i mogla bi se prodavati „na crno“.