Siromašno svako šesto domaćinstvo: “Platiš hranu i prevoz šta ti ostane – od toga živiš”

U apsolutnom siromaštvu, prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), u BiH živi oko 15 posto stanovništva, dok je gotovo polovina stanovnika na rubu siromaštva.

Iako se s godinama blago smanjuje broj siromašnih, to nije rezultat boljih ekonomskih prilika i mjera, već smanjenja broja stanovnika kojih je samo u prvih šest mjeseci ove godine iz zemlje otišlo 18.000, a u 2017. njih 70.000, što su podaci istraživanja portala posao.ba.

Prema navodima nevladine organizacije Save the Children petoro od hiljadu djece u BiH umre prije svog petog rođendana, a pet posto djece se bavi nekim radom, što je uzrokovano siromaštvom. S druge strane, čak je 92 multimilionera čije bogatstvo iznosi oko pet milijardi eura, što stvara nepremostiv jaz među stanovništvom.

Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, prema podacima Ujedinjenih nacija. Kako statistika izgleda u realnom svijetu najbolje zna Željko, otac dvije kćerke, s čijom se borbom može poistovijetiti i oko polovine građana, koja živi na ivici siromaštva, piše Radio Slobodna Evropa.

“Ne radim nigdje. Radim po dnevnicama kad me neko zove, zaradim nekih tridesetak maraka… Danas kopaš kanal, radiš. Nekad živim od 50 eura, nekad nemam ni tih pedeset, nekad imam sto. Sve zavisi kako je vrijeme i da li ima kakvog posla”, priča Željko.

Ništa bolje ne žive ni zaposleni. Šefik Mušinović ima primanja na granici prosječne plate, ali je to za bh. prilike više nego skromno.

“Imam platu 400 eura. Dok platiš hranu i prevoz šta ti ostane – od toga živiš”, kaže Mušinović.

Među najsiromašnijim kategorijama u BiH su penzioneri, te višečlane porodice koje su i redovni korisnici narodnih kuhinja. Safeta svaki dan pred narodnom kuhinjom “Stari Grad” u Sarajevu čeka da odnese hranu djeci.

“Dođem čak iz Kaknja, pošto imam šestoro djece, nemam nikakva primanja, ja dođem kod nje i ona mi stvarno da”, kaže.

Zilha Šeta, ili tetka Zilha, još iz ratnih vremena hrani stanovnike glavnog grada, ali i sve one koji ne mogu priuštiti sebi jedan obrok. Na kazanu kuhinje ima 1.000 korisnika koji svakoga dana dođu po obrok. Nekima i jedini tog dana, što tetka Zilha zna.

“Nije meni cilj da nahranim. Meni je cilj da on dobije kvalitet, da ga ne potcijenim. Dosta mu je što mora doći pred ova vrata. Da bog da niko ne došao”, kaže Zilha.

U jednoj od analiza objavljenoj na stranici Svjetske banke navedeno je da se broj siromašnih u BiH smanjuje, ali da je jedan od uzroka i smanjenje broja stanovnika u tom periodu. A u posljednjih pet godina bh. stanovništvo smanjilo se za 150.000 ljudi koji su otišli iz zemlje. Prema analizi koju je radio portal posao.ba, između 65.000 i 70.000 otišlo je samo prošle godine kako bi radilo u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

S druge strane, građani BiH u bankama čuvaju više od 11 milijardi konvertibilnih maraka (oko 5,5 milijardi evra), podaci su Centralne banke BiH, i trend rasta štednje prisutan je duže vremensko razdoblje. Oko 600 milionera registrovano je u zemlji, od čega 92 multimilionera. Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći. Ovim nivoom ekonomskog razvoja, kako procjenjuju stručnjaci, BiH će trebati 60 godina da dostigne prosjek Evropske unije.

“Ima para za automobile. Ima para za velike plate. Ima para za masu stvari. Niko ne ganja one koji, a veliki je broj javnih preduzeća, ne plaćaju poreze i doprinose u dogovoru s ministarskom linijom. Treba reformsku agendu redizajnirati. Nama ne treba reformska agenda na neoliberalnom konceptu kakva je ova. Treba nam reformska agenda s ljudskim likom, sa socijalnom osjetljivošću”, pojašnjava direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić.

Šta socijalna osjetljivost znači govore i podaci organizacije Save the Children koja upozorava da petoro od 1.000 djece u BiH umre prije svog petog rođendana, a da se pet posto djece u Bosni i Hercegovini bavi nekim radom, sve kao posljedica siromaštva.