Širenje Aerodroma na čekanju? Iz Istočnog Sarajeva žele potvrdu da li se radovi izvode na teritoriji RS ili FBiH

Već neko vrijeme planiraju se radovi na proširenju Međunarodnog aerodroma u Sarajevu. Podsjećamo, plan Aerodroma Sarajevo je da svoju stazu produži sa 2.600 metara na 3.150 metara, a čime bi se omogućilo slijetanje širokotrupnih aviona kao letjelica koje u prosjeku u ekonomskoj klasi imaju sedam do deset sjedišta u jednom redu te mogu imati kapacitet do 600 putnika.

Ipak, barem prema informacijama koje su potvrđene Fokusu, cijeli proces bi mogao zaustavljen, barem privremeno, dok se ne utvrdi da li bi radovi trebali da budu izvođeni na teritoriji Republike Srpske ili Federacije BiH.

Različita stajališta

Da postoje dijametralne razlike po pitanju ovog slučaja, najbolje pokazuju i odgovori koje smo dobili s obje strane.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je pribavio sve neophodne dozvole relevantnih institucija, za izvođenje građevinskih radova na postavljanju perimetarske ograde u zoni jugoistočno od lokalizera, potvrđeno je za Fokus.

“Predmetno zemljište je u našem vlasništvu, a o početku izvođenja radova blagovremeno smo obavijestili sve instance. Istina je da smo obavijestili opštinu Istočna Ilidža o dobivanju odobrenja za građenje od strane Ministarstva prostornog uređenja FBiH. Dakle, predmetno zemljište je bez dileme vlasništvo ovog javnog preduzeća”, jasni su iz Aerodroma u Sarajevu.

Dalje navode da perimetarska ograda ujedno predstavlja i državnu granicu na kojoj se mogu obavljati sve privredne djelatnosti nužne za odvijanje osnovnog poslovnog procesa J.P. Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. „Sarajevo“ali i lokalne zajednice.

“Ovo je ključni razvojni projekat od velike važnosti za cijelu Bosnu i Hercegovinu od kojeg će benefite imati ekonomija, privreda i turizam, a J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ d.o.o Sarajevo je generator razvoja većine privrednih grana. Izgradnja perimetarske ograde, također je preduslov za realizaciju projekta produženja poletno-sletne staze, koji će omogućiti još bolju povezanost i širenje mreže destinacija”, pojašnjavaju nam.

Lokalna zajednica prioritet

Na kraju naglašavaju da radovi ni u jednom momentu neće ugroziti lokalno stanovništvo.

“Briga o lokalnoj zajednici je naš prioritet, niti će im se onemogućiti prilaz njihovim privatnim posjedima. Potpuno zatvaranje ulice Vasilja Grđića bit će realizovano po završetku svih radova i okončanja pokrenutih postupaka”, poručili su nam.

Poštovanje procedura

S druge strane, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić je u razgovoru za Fokus kazao da samo želi da se poštuju sve procedure, odnosno da se prvo utvrdi međuentitetska linija.

“U dozvoli koju je Aerodrom Sarajevo dobio od Ministarstva prostornog uređenja FBiH nalaze se ZK izvadci za zemlju koja se vodi kao državno vlasništvo na teritoriji FBiH. Međutim, ista ta zemlja pod različitim brojevima se vodi u katastarskim parcelama Opštine Istočna Ilidža na teritoriji Republike Srpske. Prema tome, imamo jednu zemlju koja se vodi dvostruko u zemljišno-knjižnim evidencijama, jedna u FBiH, a druga u RS, a radi se o istim lokacijama”, pojašnjavam nam Ćosić.

Ističe da je zato potrebno zaustaviti radove, dok se ne utvrdi da li se radovi trebaju izvoditi na teritoriji koja je u FBiH ili u RS.

“Imamo zakone koji jasno regulišu kako se izvode radovi kada je nešto na teritoriji oba entiteta. Mislim da u ovom slučaju, Geodetska uprava RS, čini mi se nije u dovoljnoj mjeri konsultovana kada je u pitanju zemljište koje se kod njih vodi u zemljišno-knjižnoj evidenciji. S druge strane investitor je pribavio dozvolu za građenje na osnovu ZK izvadka koji se vodi u zemljišno-knjižnoj evidenciji FBiH. To je ono o čemu sam govorio, dakle jasno je kao dan da se manipuliše sa međuentiteskom linijom.

Utvrditi čije je zemljište

Kada se utvrdi sve, govori nam da onda tu neće biti nikakvih problema.

“Mišljenja sam da niko ovdje ne pravi opstrukcije, samo je potrebno utvrditi čije je zemljište. Ako je ono definitivno u FBiH onda je ta dozvola ispravna, ako je zemljište u Republici Srpskoj, onda treba slijediti postupak i dogovoriti se kako da se taj posao završi sa institucijama RS. Smatram da se procedure trebaju ispoštovati do kraja. I još trebam reći da je to proširenje obuhvatalo presijecanje ceste gdje ljudi žive, sada tu imamo situaciju da je ta perimetarska ograda trebala da se zaokruži na jednoj parceli, a da ljudi tuda nemaju jednostavan pristup”, zaključuje Ćosić za Fokus.