Sinoćnji zemljotres u Banjaluci na istom epicentru kao razorni iz 1969.

Banjaluku je u srijedu u 22.31 pogodio zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru ili tri stepena Merkalijeve skale, a prema podacima seizmologa, epicentar je registrovan na potezu od Trapista ka Krčmaricama i to je region epicentralne zone zemljotresa iz 1969. godine, koji je razorio grad na Vrbasu, pišu Nezavisne novine.

Jačina zemljotresa je bila manjeg intenziteta pa tako i nije mogao da izazove oštećenja, ali su ga brojni stanovnici osjetili.

Snježana Cvijić-Amulić, načelnik za opservatorsku seizmologiju, kazala je da vremenske nepogode poput poplava ili kiša ne mogu uticati na pojavu zemljotresa, jer se radi, kako je istakla, o nečemu što se dešava u atmosferi, dok se zemljotresi dešavaju u dubini zemlje.

“Na pojavu zemljotresa utiču svi geohemijski i geofizički procesi u unutrašnjosti zemlje, koji dovode do pomjeranja tektonskih ploča, a na svakoj tektonskoj ploči postoji veliki broj rasjeda. Posljednji zemljotres se desio na rasjedu koji se nalazi na velikoj evroazijskoj ploči”, kazala je Cvijić-Amulićeva za “Nezavisne”.

Prema njenim riječima, Banjaluka se nalazi na jednom kompleksnom seizmičkom čvoru.

“Zbog toga je ovdje postojanje jakih zemljotresa veoma vjerovatno, poput onog 1969. godine. Posljednji zemljotres, koji se u srijedu desio na istom epicentru gdje je bio i onaj 1969. godine, iako slabiji, ‘rekao’ nam je da je prisutan i da će uvijek biti prisutan, jer se od razornog zemljotresa desio sigurno veliki broj njih na istom mjestu, ali nisu napravili nikakvu štetu”, rekla je Cvijić-Amulićeva.

Prema njenim riječima, za sve ono što gradimo i kako gradimo, zemljotres je najveći i najgori inspektor i najveći neprijatelj svih građevinskih konstrukcija, jer se on ne može predvidjeti.

“Bilo koji seizmološki centar u svijetu ne može dati nikakvu prognozu o zemljotresima, odnosno da li će se desiti ili kad, ali postoji vjerovatnoća da će se zemljotres ponoviti tamo gdje je jednom bio”, zaključila je ona.