Simbolično obilježavanje godišnjica masakra u Ahmićima, minimalan broj učesnika

Zbog novonastale situacije izazvane pandemijom koronavirusom i poduzetih mjera u Bosni Hercegovini, samo porodice ubijenih civila i nekoliko vjerskih službenika, učenjem dova i polaganjem cvijeća obilježit će naredne sedmice 27. godišnjicu masakra bošnjačkih civila u selu Ahmići, kod Viteza, javlja Anadolu Agency (AA).

U ovom selu je prije 27 godina ubijeno 116 civila bošnjačke nacionalnosti. Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba, a selo je bilo u potpunosti uništeno.

Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”, rekao je da će zbog novonastale situacije i širenja koronavirusa, ovogodišnje obilježavanje proći u krugu malog broja ljudi.

“Pozvat ćemo uži krug ljudi. Bit će obilježavanje samo 16. aprila, međutim, mi smo prvobitno planirali da godišnjicu obilježavamo od 12. do 18. aprila. Međutim, zbog ove situacije, moramo to svesti na minimum, iz opravdanih razloga”, pojasnio je Ahmić za AA.

Kako je kazao, 16. aprila u prijepodnevnim satima će biti proučen Jasin na Šehidskom mezarju u Vitezu, u krugu maksimalno deset ljudi.

“Oko pola 12 polazi marš ‘Put istine i sjećanja’ Vitez – Ahmići. Oko deset omladinaca će krenuti uz pratnju policije, samo da se obilježi. Na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima, proučit će Fatihu”, istakao je Ahmić.

Naglasio je da će u Gornjoj džamiji u Ahmićima klanjati podne-namaz, proučiti tevhid i time će obilježavanje biti završeno.

“Tragamo još za 29 ubijenih Bošnjaka Ahmića. Tragamo, a niko od komšija ne želi nam reći gdje su njihovi posmrtni ostaci. Poruka je da se nikada i nikome ne ponovi ovaj 16. april”, poručio je Ahmić.

Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, podsjetio je da se ove godine navršava 27 godina od stravičnog zločina nad civilima Ahmića i okolnih mjesta općine Vitez.

“Zbog novonastale epidemiološke situacije, zbog koronavirusa, ove godine će obilježavanje biti na jako simboličan način, onako i onoliko koliko dozvoljavaju krizni štabovi, koliko dozvoljava zabrana o okupljanju”, pojasnio je Husić.

Planirano je, kako je kazao, što se tiče vjerskog dijela programa, da na čelu s muftijom, on i glavni imam Omer ef. Sikira, prouče Jasin na Šehidskom mezarju u Vitezu.

“Nakon toga da dođemo u Ahmiće i proučimo Kelime-i Tevhid, poslije podne-namaza u Gornjoj džamiji u Ahmićima. Nas nekoliko ćemo proučiti Tevhid i na jedan simboličan način obilježiti 27. godišnjicu”, rekao je Husić.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane “Džokeri” i “Maturice” izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.