Signali iz Berlina: Balkan se vraća u fokus međunarodne zajednice

“Bosna se sjeća”, “Jedinstvo iznad podjela” – to su poruke koje su, uz boje zastave BiH, prošli vikend bile projicirane na sarajevskoj Vijećnici. Sarajevo je tako čestitalo Josephu R. Bidenu na pobjedi na američkim izborima.

Austrijski list Der Standard piše kako se mnogi u BiH sjećaju „iznimnog angažmana” senatora Bidena tokom rata u toj zemlji (1992.-1995.), kada je on, između ostaloga, uporno zahtijevao ukidanje embarga na uvoz oružja protiv Bosne i Hercegovine, “koja je kao mlada zemlja na početku jedva bila u stanju braniti se od agresije do zuba naoružane armije Republike Srpske”, kako piše bečki list, a prenosi Deutsche Welle.

“Ali gotovo niko nije slušao tadašnjeg senatora, koji je jasnim riječima govorio o etničkim čišćenjima protiv muslimana, koji je to kritizirao dok je Evropa okretala glavu”, stoji u članku austrijskog lista.

Dopisnica Adelheid Wölfl podsjeća na jedan Bidenov govor s konca 1995, u kojem je kritizirao da mnogi zapadni diplomati “pogrešno tvrde da su u ratu u BiH sve strane podjednako loše (op. red. krive)”, odnosno da su svi ustvari “isti”. Biden je znao o čemu priča, on je još tijekom rata boravio u BiH, vidio je masovne grobnice, “i nije dozvolio da ga prevare ni desno-radikalni političar Radovan Karadžić, koji je zapovjedio provođenje genocida, a ni predsjednik susjedne Srbije Slobodan Milošević, koji je poticao ratove”, piše bečki dnevnik.

Više pažnje nego do sada…

Upravo zbog tog poznavanja situacije, mnogi se nadaju da bi budući američki predsjednik i njegova administracija mogli igrati aktivniju ulogu u BiH (“zemlju kojoj 25 godina nakon mirovnog sporazuma iz Daytona prijete nacionalisti”, kako piše ovaj list), ali i regiji. Jesu li te nade opravdane?

Visoki povjerenik međunarodne zajednice Valentin Inzko u izjavi za Der Standard kaže:

“Godinama sam posjećivao glavne gradove i molio ih za jači angažman u Bosni i Hercegovini. To nije bilo lako, obzirom na brojne postojeće konflike u svijetu. Ali sad postoje jači signali iz Berlina, koji su došli već i prije serije atentata u Francuskoj i Austriji, ali i s nedavnog summitu EU-Balkan u Sofiji, da jugoistočna Europa, naše susjedstvo, u budućnosti može očekivati više pažnje nego do sada.”

Biden je, piše Der Standard pravi poznavatelj Balkana. Podsjeća se da je osobno poznavao Tita, da je bio na pogrebu Kardelja, da se više puta osobno susreo s Miloševićem. Aktivno je sudjelovao i u utemeljenju Pakta stabilnosti nakon rata, te kao potpredsjednik SAD-a Sarajevo posjetio i 2009. Inzko u izjavi za austrijski list kaže da se na temelju svega toga “nada da će se Biden pobrinuti oko toga da se promijeni situacija oko ‘višegodišnje stagnacija i blokade’ u BiH”.

Sankcije protiv Dodika?

Der Standard podsjeća svoje čitatelje da se šef SNSD-a Milorad Dodik “zbog secesionističkih nastojanja već skoro četiri godine suočava s američkim sankcijama” – ali i da se evropske zemlje još uvijek nisu priključile tim sankcijama protiv lidera bh. Srba.

“Inzko se sada bori i oko toga da i države EU-a konačno usvoje mjere protiv Dodika i drugih desni-radikalnih nacionalista, ako oni ne promijene kurs”, piše ovaj list.

Inzko je u svom nedavnom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a zahtijevao da se iz jednog studentskog doma na Palama ukloni ploča kojom se odaje počast Radovanu Karadžiću (po njemu je nazvan taj dom) – odnosno da bi se u suprotnom Dodiku trebalo zabraniti putovanja u EU, te ga diplomatski i politički treba izolirati.

“U civiliziranoj Evropi nema mjesta za one koji veličaju ratne zločince. Nema mjesta za one koji ne dijele europske vrijednosti”, rekao je tada Visoki predstavnik za BiH: “Inzko je oštro osudio i održavanje minute šutnje za ratnog zločinca Momčila Krajišnika od strane trenutnog režima u Republici Srpskoj, odnosno mise za ratnog zločinca Darija Kordića uz nazočnost visokih dužnosnika HDZ-a”.

Der Standard piše kako nakon više godina, konačno postoje naznake za podršku Inzkovom kursu. Podsjeća se na izjavu njemačkog šefa diplomacije Heika Maasa, koji je koncem listopada rekao da „u jednoj zemlji koja želi postati članica EU-a, jednostavno ne smije biti mjesta za nacionalističko huškanje, negiranje ratnih zločina i glorificiranje ratnih zločinaca.”

„Ovaj put to nisu Jevreji, već prije svega muslimani”

Inzko se, podsjeća austrijski list, već odavno zalaže za usvajanje zakona kojim bi se zabranilo negiranje zločina, ali u tome nije dobio niti podršku EU-a:

“I zato se sad mnogi nadaju novom elanu iz Bijele kuće. Biden ima moralni kompas potreban za raspoznavanje i osudu rasizma na jugoistoku Evrope.”

Njemu je, kako piše bečki list, već 1995. bilo jasno koliko su Europljani slabi u suočavanju s rasistima i onima koji provode etnička čišćenja, odnosno politički ih provode – te je naglasio kako se ne smije ponoviti povijest genocida: “Ovaj put to nisu Jevreji, već prije svega muslimani”.,