Selo Međurječje kod Rudog uskoro postaje dio Srbije?

Priroda i istorija bili su izdašni prema Rudom, gradiću u Istočnoj Bosni. Priroda mu je podarila Krupicu koja je zvanično najkraća rijeka u Evropi.

Rudo postoji od 1555. godine, u njemu je rođen čuveni osmanlijski vojskovođa i državnik Mehmed paša Sokolović koji je izgradio ćupriju na Drini u Višegradu i čije je rođeni brat Makarije, kažu istoričari, bio prvi patrijarh Srpske pravoslavne crkve.

U Rudom je u Drugom svjetskom ratu formirana i Prva proleterska brigada i po tome je ovaj grad bio slavan i poznat u bivšoj Jugoslaviji, a pripada mu i selo Međurječje, po mnogo čemu jedinstveno u Evropi.

Međurječje se prostire na četiri kvadratna kilometra i potpuno je okruženo Srbijom. Kompletna infrastruktura pripada Srbiji kojoj se za to plaćaju računi, a stanovnici porez plaćaju općini Rudo i kažu da nisu Srbijanci nego Bosanci.

Granica između BiH i Srbije u Međurječju prolazi kroz dvorišta kuća, čak i kroz groblje pa mještani u šali vele kako ukopanima noge leže u BiH, a glava u Srbiji.

Međurječje nazivaju i bosansko-srbijanskim San Marinom.

BiH i Srbija utvrdili su, odnosno odredili 97 posto granične linije i ostalo je još tri posto o čemu, kako je to prekjučer u Sarajevu najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predstoje razgovori i dogovori.

Za Srbiju su problem teritorija oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, selo Štrpci u kojem se nalazi željeznička stanica i kroz koje prolazi pruga Beograd – Bar i selo Međurječje. Sve u svemu, radi se o 40, najviše 45 kvadratnih kilometara koje Srbija hoće u svoje vlasništvo.

– Predložili smo BiH da razmijenimo teritorije – da dobijemo jedan komad teritorije BiH, a kao protuuslugu dali bismo dio svoje koja bi odgovarala Bosni i Hercegovini – priopćio je, uoči posjete Vučića Sarajevu, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukičević.

Hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta izgradila je Srbija i vlasništvo su kompanije Elektroprivreda Srbije, bez obzira što se dijelovi nalaze u BiH. Službeni Beograd smatra da zemljište oko njih koje pripada BiH treba preći u vlasništvo Srbije zbog održavanja postrojenja i uopće sistema njihove sigurnosti.

Prema ranijim sporazumima koji su ostali na snazi nakon raspada Jugoslavije, BiH ima pravo na blizu 50 posto proizvedene električne energije u tim elektranama, ali susjedna država ništa ne isporučuje.

U Državnoj komisiji za granice BiH izračunali su da se radi o količini struje u vrijednosti od 4,45 milijardi eura u bruto iznosu koja nije isporučena našoj zemlji, a u neto iznosu to je 1,56 milijardi eura.

Do tih brojki došlo se na bazi cijene električne energije. Predsjednik Srbije Vučić prekjučer je u Sarajevu kazao da se barata pogrešnim brojkama, ali i da će taj problem biti riješen dogovorom.

Sve države nastale raspadom Jugoslavije obavezale su se 1991. godine da će poštivati načelo međunarodnog prava poznato kao „Uti possidetis“ što znači „kako posjedujete“. U prijevodu, granica između BiH i Srbije je ona koja je postojala dok se te dvije države bile u sastavu Jugoslavije prije njenog raspada. Također, to načelo znači da se granice ne mogu mijenjati silom nego samo sporazumom.

Prema međunarodnim propisima, korekcije granica dopuštaju se u širini do najviše 200 metara od povučene granične crte na mapama, a za sve ostalo moraju se sklapati međudržavni ugovori.

Bar za sada i do sada, Srbija nije saopštila šta za nju znači razmjena teritorija, odnosno što konkretno nudi BiH za četiri lokacije koje su za nju sporne.

Bh. pravni propisi ne poznaju kategoriju razmjene teritorija i odluku o tome može donijeti jedino Parlament BiH nakon što Predsjedništvo BiH to odobri s tim da se mora zaključiti poseban međudržavni sporazum. Prije toga mora se dobiti saglasnost entiteta u kojima se nalazi teritorija koja se zamjenjuje, u ovom slučaju Republike Srpske.

Narodna skupština RS-a i Vlada Republike Srpske o eventualnoj razmjeni teritorija još šute.

Stanovnici Rudog u potpunoj su neizvjesnosti jer ne znaju što im vlasti dvije zemlje pripremaju – u kojoj državi će ubuduće živjeti.

Posljednjih dana to je glavna tema svih razgovora u gradu i mještani ne kriju da nisu nimalo raspoloženi za selidbu u Srbiju bez obzira što su na tu zemlju geografski naslonjeni.

Neslužbeno saznajemo kako će se ovih dana mještani Međurječja, bh. otoka u Srbiji, kolektivno obratiti načelniku Rudog Rati Rajaku, premijerki Republike Srpske Željki Cvijanović, predsjedavajući Vijeća ministara Denisu Zvizdiću i članovima Predsjedništva BiH sa svojim stavom kako ne prihvaćaju razmjenu teritorija između dvije države po kojoj bi to selo bilo prebačeno u Srbiju „jer otkako postoji nije bilo srbijansko“.

Šta biste trebali znati o progonu Rohinja u Mijanmaru FOTO