Sejdić: Bez izmjene Ustava i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskriminaciju

Apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Dervo Sejdić upozorio je danas da bez izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona nije moguće ukinuti diskiminaciju za izbor članova Predsjedništva BiH i u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U saopćenju poziva Božu Ljubića (HDZ BiH) da pročita i ne komentira presude Evropskog suda za ljudska prava na način kako je to do sada činio te da prestane s obmanjivanjem javnosti.

Sejdić, predstavnik romske zajednice u BiH, podsjeća na neke odrednice Ustava za koji je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je diskriminatorski nakon što je BiH pred tim sudom tužio Sejdić i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.

U preambuli Ustava stoji “podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. septembra 1995. godine i u New Yorku 26. septembra 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav BiH”.

Sejdić naglašava da je samo po ovom paragrafu kroz sve izborne cikluse u BiH, od prvih do parlamentarnih izbora građanima Bosne i Hercegovine koji se ne deklariraju kao pripadnici konstitutivnih naroda, uzurpirano pasivno izborno pravo.

– Za razliku od prava Bošnjaka, Hrvata i Srba koji u svakom izbornom ciklusu izbora tročlanog predsjedništva imate svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH, a to što Željka Komšića ne smatrate “legitimnim” Hrvatom to je problem Hrvatskog narodnog sabora – poručio je Sejdić.

Ističe da svi koji su imali priliku da pročitaju Ustav BiH znaju da on sadrži najkarakterističniji primjeri diskriminacije za izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a diskriminacija je evidentna i u Izbornom zakonu, kaže Sejdić zbog čega je potrebno mijenjati i Ustav i Izborni zakon.

Podsjetio je da Visoko sudsko vijeće Suda za ljudska prva konstatiralo da su Ustav BiH i Izborni zakon BiH diskriminatorni te da Ustav treba uskladiti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava u skladu s tim i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.