Šef MMF-a u BiH za Fokus: Istekao je rok, vlasti će morati smanjivati potrošnju

Nakon što je krajnji rok za usvajanja Pisma namjere radi sklapanja novog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) istekao 8. Januara, šef MMF-a u BiH Andrew Jewell u razgovoru za Fokus.ba govori koje su dalje opcije za bh. vlasti. 

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Također, on je dao pojašnjenja vezano za ono šta je potrebno uraditi za novi aranžman, zašto je to usko vezano za EU integracije i kakva je trenutna ekonomska situacija u BiH.

Fokus: U BiH nema saglasnosti o Pismu namjere što je javno izjavio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Šta to znači za aranžman s MMF-om? Da li je taj aranžman propao?

Jewell: Mi smo spremni da u svakom momentu ponovo počnemo s pregovorima. Međutim, u međuvremenu mi imamo obavezu prema Izvršnom odboru MMF-a da završimo tzv. Konsultacije po članu IV sa Bosnom i Hercegovinom koje su počele u februaru 2020. a koje su bile prolongirane zbog situacija sa Covid-19. Sve zemlje članice MMF-a su dužne da provedu Konsultacije po članu IV (obično jednom godišnje) prilikom kojih tim ekonomista MMF-a pravi procjenu ekonomskih i finansijskih dešavanja u zemlji članici i predstavi svoje nalaze Izvršnom odboru. Kako od našeg posljednjeg sastanka koji je održan 17. 12. 2020. godine nismo dobili zahtjev vlasti za ponovni početak pregovora mi ćemo se onda, umjesto da pripremamo zahtjev BiH za novi program, morati usmjeriti na pripremanje izvještaja o Konsultacijama po članu IV. Kako stvari sada stoje, planirano je da izvještaj o Konsultacijama po članu IV prezentiramo našem Izvršnom odboru krajem februara.

Fokus: Gospodin Tegeltija se javno pita zašto se MMF kao finansijska institucija uopće dotiče odnosa EU sa BiH navodeći primjer da se kao prethodna mjera traži donošenje novgo Zakona o javnim nabavkama. Kako vi na ovo gledate?

Jewell: Mi zagovaramo reforme za koje vjerujemo da su u najboljem interesu stanovnika Bosne i Hercegovine te da će one poslužiti kao osnov za brži i inkluzivniji rast u budućnosti. Te reforme, poput novog zakona o javnim nabavkama, imaju za cilj unapređenje transparentnosti i borbu protiv korupcije. Istina je da u mnogim slučajevima i EU traži provođenje istih reformi. Na ovaj način MMF je spreman da pomogne Bosni i Hercegovini da krene naprijed na svom putu ka EU kandidatskom statusu.

Fokus: Kako vi gledate na zamjerke koje su došle od predstavnika RS-a, primjerice na protivljenje da registar fizičkih lica bude u Centralnoj banci ili na protivljenje fondu za finansijsku stabilnost, pa i zakonu o certificiranom potpisu, sve na državnom nivou?

Jewell: Uloga MMF-a jeste da preporuči one politike koje će osnažiti ekonomiju zemlje članice. Bosna i Hercegovina je članica MMF-a, ne entiteti. Stoga, politike o kojima smo razgovarali su namjenjene da ojačaju jedinstven ekonomski prostor Bosne i Hercegovine.

Jedna od lekcija kojoj nas je podučila pandemija jeste da digitalizacija može unaprijediti živote ljudi i ojačati otpornost ekonomije. Nažalost, kada govorimo o e-vladi i e-trgovini BiH je daleko iza drugih zemalja Evrope i regiona. Usvajanjem novog zakona o e-potpisu na državnom nivou bi se postavio jedan fundamentalni elemenat za razvijanje digitalne ekonomije Bosne i Hercegovine. Ovu reformu snažno podržavaju i banke i poslovna zajednica a sigurno bi donijela koristi običnim ljudima. To je takođe i zahjtev Evropske unije. Zakon o elektronskom potpisu već postoji na nivou države, i to sa jedinstvenim supervizorskim tijelom. Mi tražimo od vlasti da morenizuju ovaj zakon i usklade ga sa relevatnim direktivama EU kako bi elektronski potpisi iz BiH bili validni na međunarodnom planu.

Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost bi popunilo jednu važnu prazninu u strukturi bih finansijskog sektora, omogučavajući vlastima da rješavaju pitanja propalih banaka a istovremeno smanjujući troškove po poreske obveznike i ekonomiju. Fond za finansijsku stabilnost bi se nadponjavao na Fond za osiguranje depozita koji već postoji na državnom nivou. Vrijedno je pomenuti da u EU kontekstu postoji Jedinstveni fond za rezoluciju (što je isto kao i fond za finansijsku stabilnost) za sve zemlje članice Euro zone. Što se tiče BiH, posmatrano iz ekonomske i operativne  perspektive, postojanje odvojenih fondova za finansijsku stabilnost u svakom entitetu ima vrlo malo smisla.”

 Uspostavljanje registra računa fizičkih lica u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine je važno iz dva razloga. Prvi, registar je od ključnog značaja za borbu protiv pranja novca. Evropska unija takođe traži da sve zemlje članice uspostave ovakve registre za cijelu zemlju baš u svhu borbe protiv pranja novca. Drugi,  jedinstveni registar računa fizičkih lica bi ohrabrio banke da više kreditiraju jer bi im postojanje registra olakšalo naplatu dugova. Ova vrsta reformi je bila dio drugih MMF-ovih aranžmana, na primjer u Portugalu, i pokazala se veoma uspješnom.”

Fokus: Kakvim cijeniti ekonomske pokazatelje u BiH, zbog čega su se u konačnici i odlučili na još jedan aranžman s MMF-om? Budžeti su već pretrpjeli žestoke udare. Vaš komentar?

Jewell: Iako se epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini odnedavno popravila, mi očekujemo da će naredni mjeseci biti teški za ekonomiju, posebno s obzirom na novi “lockdown” širom Evrope kao i na činjenicu da će vakcinacija stanovništva potrajati. Iz tog raloga smatramo da bi vlasti trebale nastaviti pružati podršku firmama i stanovništvu kako bi izbjegli dalje pogoršanje ekonomije. Entitetske vlade se još uvijek mogu zaduživati na domaćem tržištu iako vjerovatno po manje povoljnim uslovima u odnosu na ono što mogu dobiti od MMF-a u okviru novog aranžmana. U nedostaku finansijske podrške MMF-a može se dogoditi da će entitetske vlade morati smanjiti potrošnju i pomoć privredi. Svrha novog aranžmana sa MMF-om jeste upravo da se izbjegnu rezovi u potrošnji a da se istovremeno ekonomija reformiše na način da postane i učinkovitija i otpornija.