Peter Van Der Auweraert
Šef IOM-a za Fokus.ba: Da je BiH uradila kao Srbija, sada niko ne bi pričao o migrantima
Ako ne bude nekih hitnih poteza ne samo od Vlade USK nego i državnog nivoa na pronalasku smještaja budući da dolazi zima to će biti fatalno za migrante koji su primorani da spavaju na otvorenom, kazao je Van Der Auweraert
Peter Van Der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BIH u razgovoru za Fokus.ba dao je pregled aktuelne problematične situacije sa migrantima, posebno na području USK. Istovremeno, za naš portal pozvao je državne vlasti da hitno djeluju.
Piše: Amil Dučić
-Ako ne bude nekih hitnih poteza ne samo od Vlade USK nego i državnog nivoa na pronalasku smještaja budući da dolazi zima to će biti fatalno za migrante koji su primorani da spavaju na otvorenom, ali istovremeno ovo je teška situacija za lokalno stanovništvo u USK koje je također pogođeno ovakvom situacijom. Dakle mnoštvo migranata spava u napuštenim objektima, neki od njih provaljuju u kuće, spavaju na javnim površinama. Naše kolege iz Danskog vijeća za izbjeglice procjenjuju da oko 3.000 migranta spava na otvorenom na području USK. Dakle, Bosna i Hercegovina mora naći rješenje za ovih 3.000 osoba, poručio je Van Der Auweraert.
Zajedno sa Crvenim krstom USK, kako navodi, IOM je počeo s dostavljanjaem humanitarne pomoći koja je od životne važnosti za ove ljude. Dostavljaju im pakete hrane, odjeću i opremu za spavanje.
-Ali tu imamo dva problema. Prvo, u operativnom smislu neće biti moguće da ona stigne do svakog migranta. Mi činimo sve da ona stigne do što više ljudi koji su primorani da spavaju na otvorenom. Procjenjuje se da se nalaze na više od 250 različitih lokacija, tako da je nemoguće doći do svakoga.
A drugo je da ovo naravno nije rješenje, iako je bolje da hladnoću barem dočekaju u toplijoj odjeći. Naravno i pored naše pomoći vidimo da ljudi pate, tako da ovo zaista nije rješenje. Imamo problem i u kampu Lipa gdje imamo više od 1.000 migranata. Taj kamp se također mora bolje opremiti za zimu. Tamo imamo šatore za grijanjem ali to ipak nije rješenje kada naprimjer padne snijeg. Ovo je bilo kratkoročno rješenje za proljeće ili ljeto. Ovaj kamp je trebao biti priključen na vodovod i struju, ali to se još uvijek nije desilo. Ako se to ne desi u narednim sedmicama imat ćemo sličan problem i sa ovih 1.000 ljudi jer ima tako nećemo moći osigurati uvjete preko zime, poručio je naš sagovornik.
Na upit šta je konkretno rješenje, Van Der Auweraert kaže da se trebaju jednostavno osigurati smještajni kapaciteti i humani uvjeti za ove ljude. To, kaže, ne znači da se oni samo mogu i trebaju naći na području USK. Ali opet, ponavljam to treba da urade državne institucije.
-Drugo, treba što hitnije pronaći rješenje za kamp Lipa. Mi ovdje doslovno vodimo utrku s vremenom. Ako uzmemo u obzir da se nalazimo u predizbornoj kampanji i da se uskoro očekuju lokalni izbori možda je i teško očekivati da se odluku donesu u skorijem period odnosno prije izbora.
Dakle, ja razumijem da BiH možda ne želi da ima migrante na svom teritoriju. Imali smo duge razgovore o tome šta treba poduzeti na granici kako bi se smanjio ulazak migranata, ali u onom momentu kada se oni nalaze u unutrašnjosti BiH, i kada se nalaze u neposrednoj blizini lokalnog stanovništva, a to je specifično slučaj u Bihaću ili Velikoj Kladuši, onda jednostavno nemate druge opcije nego da osigurate uvjete za ove ljude, kazao je Van Der Auweraert.
Dotakao se i situacije u vezi sa koronavirusom. Kako kaže, ljudi koji su u kampovima redovno se pregledaju i pod medicinskim su nadzorom, osigurani su karantini i sl. Ali kada je riječ o migrantima koji su na otvorenom , dodaje on, niko ne može biti siguran da neko od tih ljudi možda nije zaražen. Dakle i s te strane, pocrtao je, bitno je da se ovi ljudi što je prije moguće maknu s ulica, to je bitno i u smislu zaštite lokalnog stanovništva.
Upitan da li možda može razumjeti poteze koje su u posljednje vrijeme povlačile gradske vlasti Bihaća, kao i kantonalne, on je rekao, da to razumije.
-Dakle razumijem frustraciju zbog trenutne situacije. Ponavljam zašto bi smještaj bio osiguran samo na području USK? S druge strane imamo druge dijelove države koji to odbijaju osim na području KS gdje na u Blažuju i u Ušivku imamo smještenih 3.500 ljudi. Dakle razumijem vlasti USK kada kažu da Bira iz njihove perspektive nije najbolje rješenje. Bira je formiran u punoj saradnji sa gradonačelnikom Bihaća i vlasti USK. Ali naša pozicija je uvijek bila jasna: Nije do IOM-a da odlučuje da li Biru treba otvoriti ili zatvoriti, to je do države BiH da odluči. Moja jedina briga uvijek je bila ako već odlučite da zatvorite Biru, a nemate alternativu onda imamo pojavu da će ljudi spavati na otvorenom. I to je problem, ne samo za te ljude, nego i za lokalno stanovništvo”, rekao je on.
Kaže da su imali smo situaciju nakon zatvaranje Bire da su migranti došli do kampa Lipa koji je bio pun i onda su imali situaciju da je 300 ljudi spavalo na ulicama Bihaća.
“Dakle to nije rješenje i ne pomaže nikome. Jer najveći je problem kada te ljude guramo na ulice. Bio sam u Velkoj Kladuši prije dvije sedmice i vidio sam gdje migranti spavaju. To je veliki problem sa lokalno stanovništvo. I ovakve stvari ne razumijem. Dakle u praznom kampu Bira imamo kapacitet za 1.500 kreveta. U isto vrijeme na otvorenom je 3.000 ljudi. Mogli bi odmah riješiti polovinu problema. Razumijem vlasti kada kažu da bi voljeli imati smještajne kapacitet van gradova, ali trenutno ih jednostavno nema.
Kako gledate na činjenicu da policija RS ne želi migrante na području ovog entiteta te ih tako gura na teritorij drugog entiteta?
-Dakle ova situacija sa migrantima traje manje-više dvije i po godine. Nikada u BiH nije bilo više od 9.000 migranata na teritoriji BiH. Ovo je država sa 3,5 miliona stanovnika. Zašto je to problem? Zašto se ovaj problem ne riješi na pravi način? Spomenut ću Srbiju kao primjer. Oni također imaju migrante od 2015. godine. Ali tamo su napravili 18 centara širom države. Oni imaju do 7.000 migranata, ali sus vi raspoređeni. Dakle to više tamo nije političko pitanje. Niko više tamo ne priča o tome. Dakle, ponavljam ovo je isključivo pitanje državne vlasti BiH, a ne pitanje vlasti USK ili vlasti KS ili RS-a. Problem je u tome što od samog početka se nije našao konsenzus na nivou države da se kaže: Mi ne želimo migrante, ali to se dešava i oni su ovdje, i dajte da to riješavamo kao država u cjelini. Dakle migranti prelaze granicu i kada pređu granicu čitava država je pogođena ovim pitanjem. Svakako migranti pokušavaju ići dalje preko Hrvatske i Slovenije i zato je najteža situacija u USK”, istaknuo je Van Der Auweraert.
Država je, zaključuje on, trebala od samog početka raditi na formiranju smještajnih kapaciteta, centara na cijeloj teritoriji. Ne centre sa 2.000, 3.000 ljudi, nego centre gdje je npr. 500 ljudi i sl. Da se to uradilo, podvukao je naš sagovornik, situacija s migrantima ne bi bila problem a sada niko od tome ne bi pričao.