Sedam mogućih scenarija nakon referenduma u RS-u

Dan poslije odluke na referendumu da se 9. januar nastavi obilježavati kao dan Republike Srpske donosimo sedam ključnih pitanja i odgovora o posljedicama.

Dok predsjednik RS-a i idejni tvorac referenduma, Milorad Dodik poručuje da je natpolovičnim odazivom RS pokazala “politički kapacitet i volju”, iz Sarajeva mu je stigao poziv na saslušanje kako bi sudili Dodiku zbog nepoštovanja Ustavnog suda BiH, piše Večernji list.

Znači li neustavni referendum da je RS sada država?

Iako je Dodik na predizbornom skupu na Palama odmah nakon referenduma govorio o RS kao državi, činjenica je da taj entitet danas nije ništa bliži tom cilju nego prije referenduma. Njegovo održavanje nema čak ni neku pravnu težinu, jer čak i Dodik i njegovi saradnici najavljuju da će provesti odluku Ustavnog suda i to najvjerovatnije kroz zakonsku izmjenu po kojoj će se ili promijeniti naziv dana RS-a ili će njegovo obilježavanje biti neobavezujuće.

Šta bi ishod referenduma mo­gao značiti za BiH kao državu?

Ono što je referendum promijenio jest politička klima i međuna­cionalni odnosi koji su u BiH do­datno zatrovani i takvi će sigurno biti još neko vrijeme.

Šta referendum znači za Srbe, što za Bošnjake, a što za Hrva­te?

Za Dodika i RS održavanje refe­renduma bilo je važno jer su tako demonstrirali spremnost da se, uprkos protivljenju svih oko njih, suprotstave odlukama koje stvarno ili simbolički urušavaju daytonsku autonomiju tog enti­teta. Bošnjački mediji i političari ne kriju rezignaciju zbog očite ne­spremnosti međunarodne zajed­nice da spriječi referendum ili ga konkretno sankcionira. S druge strane, Hrvati se u priči o referen­dumu u RS-u drže po strani jer su protiv i potpune disolucije BiH, koju nerealno priželjkuju mnogi Srbi, ali i unitarizacije zemlje, što je neostvareni cilj većinske boš­njačke politike.

Šta referendum u RS-u znači za Rusiju koja se želi ponovno pozicionirati na Balkanu?

Vremenski tempiranim sastan­kom s Miloradom Dodikom u Moskvi, samo dva dana prije re­ferenduma, Vladimir Putin po­kazao je da uz službeni Beograd ima najveći međunarodni utjecaj na RS. Rusija jedina podržava sta­vove RS-a u Vijeću za provedbu mira (PIC), a ostvarile i značajan ekonomski utjecaj u tom dijelu BiH. Po nekim ocjenama, Putinov utjecaj u RS-u veći je nego u Srbiji i dalje će sigurno jačati. To je najzapadnije područje ruskog utjecaja u Evropi.

Ako RS zaista postane država, mogu li i Hrvati dobiti svoj entitet?

Hrvatski politički predstavnici u BiH konstantno upozoravaju na neravnopravnost Hrvata, jer su u oba entiteta brojčano i politički majorizirani. Iako malo vjerovatan, eventualni izlazak RS-a iz BiH otvorio bi mogućnost reorganiziranja ostatka zemlje, odnosno preispitivanje odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.

Bi li odvajanje RS-a od BiH do­velo do novoga rata?

Bošnjački političari, gotovo bez izuzetka, ističu da ne postoji šan­sa za mirni raspad BiH. Nema oz­biljnih nagovještaja da bi takav pokušaj iz RS-a bio toleriran od bilo koga u međunarodnoj zajed­nici, jer bi se odcjepljenjem RS-a na najgrublji način poništio mi­rovni sporazum iz Daytona, a to onda znači povratak u ratno sta­nje. Aleksandar Vučić ponavlja kako Srbija podupire suverenitet i cjelovitost BiH, ali i opstojnost RS-a. Raspad BiH, a time i rat, malo su vjerojatne opcije.

Hoće li Dodik krivično odgo­varati zbog kršenja odluke Ustavnog suda?

Odluku o referendumu donijela je Narodna skupština RS-a pa je teško sklopiti održivu optužnicu protiv Dodika. On će, pak, poziv na saslušanje iskoristiti za sku­pljanje novih političkih poena i napade na institucije BiH.