Sedad Dedić: Ustav BiH ne propisuje unilaretalno vraćanje nadležnosti na entitete

Ustav Bosne i Hercegovine ne propisuje nikakvu mogućnost „vraćanja nadležnosti“ putem unilateralnih postupaka bilo kojeg entiteta. U toku su pripremne radnje koje direktno vode ugrožavanju mira, sigurnosti i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. U to niko ne treba da sumnja. Međunarodna zajednica ima obavezu da zaštiti Okvirni sporazum za mir u BiH i upotrijebi pravne i vojne instrumente u tom cilju, rekao je dr. sc. Sedad Dedić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, u intervjuu za Anadolu Agency (AA).

Sedad Dedić rođen je 1983. godine u Zenici. Završio je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Zvanje magistra, a potom i doktora pravnih nauka stekao iz oblasti ustavnog prava i ekonomske politike. Autor je 16 znanstvenih članaka iz ustavnog prava, upravnog prava i ekonomske politike. Tokom 2016. bio je gostujući profesor na Univerzitetu Saarland, The Europa-Institut u Njemačkoj s temom “Ljudska prava i harmonizacija prava EU”. Od 2007. godine radi na Univerzitetu u Zenici.

Narodna skupština RS-a, nakon što je prvo usvojila zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, u petak je donijela nove zaključke u vezi s pravosudnim institucijama, odbranom i sigurnosti te indirektnim porezima. Lider SNSD-a Milorad Dodik vrlo otvoreno prijeti da će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ukoliko se tom bosanskohercegovačkom entitetu „ne vrate nadležnosti“. Kako, sa pravne strane, komentarišete aktuelnu situaciju u BiH, da li su zaista ugroženi mir, sigurnost i ustavno-pravni poredak BiH?

Dedić: Aktuelna situacija u BiH je iznimno opasna po mir, sigurnost i ustavno-pravni poredak BiH i predstavlja otvorenu prijetnju, pripremu i napad na temeljne vrijednosti savremene civilizacije. Domaće i međunarodne demokratske snage u Bosni i Hercegovini 30 godina poslije, ponovo su na ispitu zaštite i odbrane temeljnih civilizacijskih vrijednosti, pravne države, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Da bi potpunije razumjeli pravne pozicije potrebno je znati sljedeće pravne i faktičke činjenice: Bosna i Hercegovina je prije dejtonskog Ustava imala Ustav Republike Bosne i Hercegovine koji nije dozvoljavao napad na državu iz njenih institucija, pa je tada država BiH napadnuta “s brda”. Dejtonski Ustav BiH u kojem je rečeno da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama“, kao Anex IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojeg je kreirala i međunarodna zajednica omogućio je i određene unutrašnje blokade tako da SNSD, inače najjača politička stranka Srba u BiH, blokira rad državnih institucija, jer im se ne sviđaju odluke Ustavnog suda BiH, ali ni odluka visokog predstavnika kojom je zabranio negiranje genocida, ratnih zločina i promociju ratnih zločinaca. Također, slične metode koriste i predstavnici HDZ-a BiH, najjače političke stranke Hrvata u BiH, zato što im se ne sviđaju rezultati izbora provedenih na Ustavu i zakonu. Već tri godine blokiraju formiranje Vlade entiteta FBiH, popunjavanje Ustavnog suda entiteta FBiH, blokiraju usvajanje desetina važnih zakona u entitetu FBiH. HDZ BiH blokira i oporezivanje kladionica u BiH, zloupotrebljavajući poluge za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.

U isto vrijeme, Bošnjaci kojih u Bosni i Hercegovini ima preko 50 posto, poštujući Dejtonski Ustav ne prave problem što Srbi (cca 30 posto) i Hrvati (cca 15 posto) imaju sve poluge blokade države i što i jedni i drugi imaju isti procenat učešća u vlasti kao i najbrojniji narod. Bez obzira na sve ove činjenice, zvanične diplomatije Republike Hrvatske i Republike Srbije u međunarodnim odnosima šire poluistine i laži o stanju i pozicijama u Bosni i Hercegovini. Oni nastavljaju raditi ono što su radili i devedesetih, šireći priču o tome kako Bošnjaci ugrožavaju Srbe i Hrvate, jer žele dominirati. Na taj način i jedni i drugi pokušavaju osigurati pretpostavke za neustavno djelovanje njihovih pristalica u BiH i otvoren napad na Opći okvirni sporazum. Dakle, Bošnjaci nad kojima je počinjen i presuđen genocid i udruženi zločinački poduhvat koji su proveli politički i vojni predstavnici Srba i Hrvata, predstavljani su kao krivci, a politički nasljednici tih ideja, oni koji presuđene zločine veličaju i slave, pokušavaju se predstaviti kao žrtve bošnjačke želje za dominacijom.

Dakle, u toku su pripremne radnje koje direktno vode ugrožavanju mira, sigurnosti i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. U to niko ne treba da sumnja.

Da li za ono što Dodik, koji obnaša i dužnost člana Predsjedništva BiH, naziva „vraćanjem nadležnosti“ postoji ikakvo pravno utemeljenje i kako komentarišete vrlo mlake reakcije međunarodne zajednice na Dodikove korake?

Dedić: Ustav Bosne i Hercegovine ne propisuje nikakvu mogućnost „vraćanja nadležnosti“ putem unilateralnih postupaka bilo kojeg entiteta. Parlamentarna Skupština BiH ima nadležnost da u propisanoj proceduri i sa propisanom većinom u Predstavničkom domu i u Domu naroda vrši promjene Ustava BiH. Politički predstavnici isključivo putem instrumenta Parlamentarne skupštine BiH mogu tražiti i dogovorati eventualne promjene. Skupština bosanskohercegovačkog entiteta RS niti ima nadležnost da “vrati” niti da “otme” državne institucije. Dakle, državne institucije suverene, nezavisne i međunarodno priznate BiH ostaju da traju i služe građanima! A Skupština bh. entiteta RS može pokušati da neustavno i nezakonito pravi “parainstitucije” što će biti predmetom domaćih pravosudnih organa i agencija. Svrha najviših pravosudnih institucija u našoj zemlji je da štite njen ustavno-pravni poredak i te akcije se dalje ne mogu odlagati. Najave postupanja Dodika nemaju pravni osnov ni u aktuelnom Ustavu entiteta RS. Dakle, da bi proveo neustavno formiranje oružanih snaga entiteta RS neophodno je promijeniti Ustav entiteta RS na način koji podrazumijeva izlazak iz Dejtonskog mirovnog ugovora. NS RS i to je otvoreno najavila u usvojenim „zaključcima“ i „Deklaraciji o ustavnim principima“.

Međunarodna zajednica ponovo je u prilici da spasi ili da kao i devedesetih godina ponovo uprlja obraz savremene civilizacije. Danas, u 21. stoljeću, samo trideset godina poslije počinjenih i presuđenih zločina genocida, udruženog zločinačkog poduhvata, etničkog čiščenja, koncentracionih logora, sistematskih silovanja, masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica koju predstavlja OHR-u i svjedoci – potpisnici Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ponovo kalkulišu. Za razliku od devedesetih godina kada je međunarodna zajednica imala obrazloženja da „traži pravni osnov“ djelovanja, danas taj izgovor nema uporište, jer postoji Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Taj sporazum pravno obavezuje međunarodnu zajednicu da zaštiti mirovni ugovor i upotrijebi pravne i vojne instrumente u tom cilju.

Na koji način se može očekivati rasplet cjelokupne situacije? Nažalost, na sve nemamo adekvatan odgovor Tužilaštva BiH, pa se postavlja pitanje ko i na koji način može zaustaviti Dodika u njegovoj namjeri, odnosno šta možemo očekivati ukoliko se Dodiku dopusti da nastavi putem koji je krenuo?

Dedić: Doneseni akti NS RS predviđaju konkretna zaduženja u napadu na ustavni poredak i institucije države Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo BiH ima obavezu da pripremi i provede procesuiranje svih koji poduzimaju te antidržavne akcije. OHR mora hitno reagovati i zaštititi mirovni ugovor. Ustavni sud BiH u okviru definiranih procedura, sve donesene neustavne odluke stavit će van snage. Sljedeći nivo zaštite su Oružane snage Bosne i Hercegovine i sve patriote naše zemlje. Taj mehanizam zaštite nije zakazao ni u težim okolnostima. Građani Bosne i Hercegovine moraju biti u pripravnosti za vojnu zaštitu svoje države i njenog poretka. To je odbrana civilizacijskih vrijednosti, svega u što vjerujemo i do čega držimo.

Da li je realno do kraja godine očekivati dogovor SDA i HDZBiH u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona, naročito nakon prošlosedmičnih zaključaka HNS-a u kojima ističu da ne odustaju od nacionalnog prefiksa? Ono što se moglo čuti od učesnika u pregovorima jeste da međunarodna zajednica ovim pregovorima nastoji “zbližiti Bošnjake i Hrvate”. Da li može do toga doći ako HDZBiH usred pregovora glasa za povlačenje Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida? Generalno, kako ocjenjujete stavove međunarodnih faktora u ovim pregovorima?

Dedić: Mislim da međunarodna zajednica potpuno pogrešno pristupa pitanju Izbornog zakona, predstavljajući to zadatkom za dvije stranke, s ciljem rješavanja isključivo pitanja izbora člana Predsjedništva BiH. Bez podrške svih parlamentarnih stranaka probosanskog bloka neće doći do izmjena. Također, ukoliko ne budu tretirana druga sporna pitanja ustavno-pravnog sistema BiH, među kojima su mehanizmi blokade i zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa, neće doći do izmjena. To se neće dogoditi bez obzira na intenzitet pritisaka, moć i utjecaj centara iz kojih ti pritisci mogu doći. To vodi podjeli zemlje i protiv toga se borimo na sve načine. Sigurni smo da to nije borba samo SDA već i svih drugih probosanskih stranaka.

Insistiranje međunarodnih predstavnika da se razgovori o Izbornom zakonu nastave u ambijentu blokade države, u okolnostima prijetnji i otvorenog napada na ustavno-pravni poredak dalje je neprihvatljivo. Ako postoje diplomate koji interese dvije stranke HDZ-a i SNSD-a, stavljaju ispred univerzalnih demokratskih principa, pravne države i ljudskih prava, te ispred interesa građana Bosne i Hercegovine, takvi neka očekuju vrlo jasan i direktan odgovor. U državama iz kojih dolaze takav redoslijed prioriteta nije moguć. Političke stranke nisu iznad interesa pravne države i njenih građana i mi to jako dobro znamo. Zato, neka niko ne zloupotrebljava povjerenje koje građani Bosne i Hercegovine imaju prema međunarodnoj zajednici. Neka niko ne sumnja u svijest i demokratsko opredjeljenje građana Bosne i Hercegovine, te spremnost da se te vrijednosti brane. Vjerujem da svi dobronamjerni ljudi u Evropi i svijetu prepoznaju i razumiju to opredjeljenje.