SDP, DF, GS i tridesetak intelektualaca usvojili “Jahorinsku deklaraciju”

Predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP), Demokratske fronte (DF), Građanskog saveza (GS), jednog broja nevladinih organizacija i veći broj intelektualaca usvojili su na sastanku na Jahorini deklaraciju u kojoj ističu da „političke stranke nacionalističke orijentacije načinom svoje vladavine, nekompetentnošću izabranih kadrova i sljepilom sopstvenih ideologija prave korake ka razaranju države i njenih institucija i bosanskohercegovačkog društva u cjelini.“

U „Jahorinskoj deklaraciji“ se dalje navodi kako su građanske stranke u BiH u krizi te kako se razlozi mogu naći na globalnom nivou, u objektivnim regionalnim i nacionalnim faktorima ali i u redovima institucionaliziranih pokreta, stranaka, frontova i partija koje ne ostvaruju svoj emancipatorski potencijal.

Da bi se izgradilo dobro društvo u kojem su svi građani BiH jednaki i u kojem se ostvaruju sva individualna prava, politika lijevog centra, navodi se u Deklaraciji, mora biti jasno određena. Zbog toga potpisnici pozivaju sve političke subjekte lijeve i građanske orijentacije, građanske inicijative, udruženja, sindikate, građanke i građane da podrze plan objedinjavanja, kako navode, nenacionalističkih snaga u BiH kroz 14 tačaka.

-Zajednički i koordinirani nastup nenacionalističkih snaga na prostoru cijele države Bosne i Hercegovine. Snage ne moraju biti formalno ujedinjene u jednu političku grupu, ali moraju zajednički nastupiti na svim nivoima na izborima 2018. godine – navodi se u prvoj tački.

U Deklaraciji se zagovara promjena Izbornog zakona u smislu jačanja predstavničke demokratije, značajnijeg sankcionisanja govora mržnje, ali i drugih nedozvoljenih aktivnosti u predizbornom procesu, jačanja nezavisnosti izbornog procesa i procesa finansiranja političkih partija, osiguravanja brže implementacije izbornih rezultata, kao i ukidanja svih vidova diskriminacije u izbornom procesu.

-Novi izborni zakon fundamentalno usmjeren na snažni razvoj predstavničke demokratije i osiguranje ravnopravnosti može omogućiti dolazak novih ljudi u strukture vlasti i ograničiti ili potpuno zabraniti nacionalističku retoriku tokom predizbornog perioda. Ove promjene trebaju pratiti i promjene Ustava na različitim nivoima kojima bi se omogućio kvalitetniji život svih građana i građanki BiH na cijelom teritoriju države – ističe se u Deklaraciji.

Nadalje, zagovara se uvođenje zajedničkog obrazovnog sistema koji bi omogućio odgoj i obrazovanje drugačijih generacija otvorenih za ideje koje mogu biti i različite od onih zastupljenih u prethodnim obrazovnim programima, te bi kao takav, ističe se u dokumentu, stvorio uvjete za izgradnju otvorenog, pluralnog društva.

-Nepristajanje građanske opcije na bilo kakve nacionalističke principe i koncept vladavine na bilo kojem nivou vlasti. Istovremeno, ova lista će imati kandidate u svakoj teritorijalnoj jedinici Bosne i Hercegovine te će iskazati svoj odgovoran odnos prema državi i svim njenim ljudima. Temeljno preispitivanje procesa privatizacije društvene i državne imovine u prošlosti i krivičnopravno sankcioniranje svih dokazivih slučajeva nezakonitog bogaćenja tokom ovog procesa. Kontinuiranim umanjenjem duga kod MMF-a sačuvala bi se šansa za prosperitetnu budućnost narednih generacija građana i građanki Bosne i Hercegovine – navodi se u „Jahorinskoj deklaraciji“.

Zagovara se i priznavanje i poštivanje prava svih žrtava ratnih zločina utvrđenih sudskim presudama, najoštrije zakonsko sankcionira negiranje, relativiziranje i veličanje zločina genocida, drugih ratnih zločina, kao i njihovih počinitelja, uz oduzimanje pasivnog biračkog prava svim građanima osuđenim za ratne zločine.

-Prihvatajući pozitivne istorijske tekovine, kreiranje društva i države 21. vijeka baziranih na socijalnoj pravdi, jednakosti svih žitelja, modelu društvenih odnosa najrazvijenih evropskih demokracija, poreskom sistemu za dobrobit svih građana, sprečavanju povećavanja klasnih razlika u društvu, te na socijaldemokratskim i socijal-liberalnim principima koji će postati temeljne vrijednosti političkog djelovanja – jedna je od tačaka iz dokumenta.

Potpisnici se zalažu i za izgradnja nezavisnog i efikasnog pravosuđa uz nulti stepen tolerancije prema korupciji, uvođenje ekološki prihvatljivih tehnologija, planiranje privrednog razvoja, zaustavljanje diskriminacije internacionalne kulture, otvatanje kulturnog prostora alternativnoj i kritičkoj misli.

U Deklaraciji se zagovara jednakost svih građanki i građana, ističe se potreba da izborne liste građanskih stranaka u potpunosti demonstriraju rodnu i spolnu ravnopravnost, kao i potreba da sve vrste diskriminacije na etničkom principu u ustavima i zakonima na svim nivoima u BiH budu ukinute.

-Minimalni princip novih rješenja će biti jednakost svih grupa u BiH, uključujući i grupaciju građana i građanki koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda – navodi se u „Jahorinskoj deklaraciji“.

Među tačkama Deklaracije je i ona o „principijelnoj sekularizaciji svih državnih institucija“ uz ocjenu da u društvenoj debati, pa i u pitanjima koja se odnose na slobodu vjeroispovijesti i srodna prava, načelo sekularizma ne može i ne smije biti ugroženo.

Zagovara se i uvođenje principa i modela dobrog upravljanja, učešća civilnog društva u donošenju odluka i kreiranju strategija i politika, te demokratizacija svih političkih procesa.

-Svi javni akteri – potpisnici Deklaracije, obavezuju se na odgovoran odnos prema zaštiti vrijednosti i principa koje promovira ova građanska deklaracija, a svi politički akteri koji prihvataju njen sadržaj obavezuju se na ispunjavanje predizbornih obećanja, strategija i akcionih planova, kako u vlastitom funkcionisanju tako i u funkcionisanju svih koalicija, institucija i ustanova u kojima budu imali predstavnike – navodi se na kraju „Jahorinske deklaracije“ koju je uz rukovodstva tri lijevo orijentirane stranke potpisalo tridesetak intelektualaca.