SDA i SNSD odgovorne za skoro pola od ukupnih 1.200 izbornih nepravilnosti

Tokom dva mjeseca pred održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini, dugoročni posmatrači Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” zabilježili su ukupno 1.202 izborne nepravilnosti i 99 propusta u radu, a za gotovo polovinu ovih nepravilnosti odgovorne su političke partije SNSD i SDA, piše Detektor.

Stotinu dugoročnih posmatrača tokom ovog perioda uočilo je da se najveći broj nepravilnosti odnosi na preuranjenu izbornu kampanju u 67 općina i gradova BiH, od čega se 157 nepravilnosti odnosi na dokazane slučajeve plaćenog oglašavanja na društvenim mrežama. U 384 slučaja zabilježili su zloupotrebu javnih resursa i/ili funkcija u svrhu predizborne kampanje.

Kao jedna od najvećih boljki izbornog sistema BiH detektovan je nastavak prakse trgovine mjestima u biračkim odborima, a prema informacijama Koalicije “Pod lupom”, ova nepravilnost zabilježena je u 55 slučajeva. U izvještaju se navodi i kako su zabilježeni brojni navodi o kupovini glasova, s cijenama od 50 do 200 konvertibilnih maraka, kao i praksa nedozvoljenih pritisaka na birače i biračice.

“Analiza svih prijava pokazuje da se najveći broj prijava odnosi na SNSD (166), SDA (158), SDP (71), HDZ (56) i SDS (26). Na SNSD i SDA otpada skoro polovina svih nepravilnosti”, rekao je projekt menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.

Kao poseban vid kršenja izbornih pravila, u 45 slučajeva zabilježen je neprimjeren govor, sadržaj ili govor mržnje u 23 općine ili grada.

“Većina slučajeva odnosi se na neprimjeren govor ili netrpeljivost po osnovu političke pripadnosti, gdje se posebno na društvenim mrežama, putem botova, lažnih profila i slično, ulaže mnogo napora u defamaciju kandidata/kinja ili političkih oponenata”, navedeno je u izvještaju.

Zabilježene su i podjele jednokratne pomoći penzionerima, osobama s invaliditetom, civilnim žrtvama rata, korisnicima boračke naknade i pomoći mladima, sve s realizacijom do 2. oktobra.

Za razliku od ranije posmatranih izbornih procesa, nije bilo prijavljenih slučajeva zloupotrebe ličnih podataka za glasanje putem pošte, niti prijava u vezi s ažurnosti Centralnog biračkog spiska, što je rezultat uvođenja dodatnih mehanizama osiguranja, navode iz Koalicije.

Cijeli proces posmatranja izbornih nepravilnosti rezultirao je podnošenjem prijava za pokretanje postupka protiv 33 različita politička subjekta ili kandidata sa 157 pojedinačnih slučajeva nezakonitog plaćenog oglašavanja. Podnesene su i inicijative za pokretanje postupka protiv dva kandidata za člana Predsjedništva BiH zbog kršenja Izbornog zakona BiH, kao i za slučajeve trgovine mjestima u biračkim odborima u šest različitih osnovnih izbornih jedinica.

Do sada su izrečene sankcije za dva takva slučaja, u vidu novčanih kazni u rasponu od 1.000 do 5.000 KM, kao i sankcije zabrane rada u organima za provođenje izbora u periodu od četiri godine.

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, kazao je kako su izmjene Izbornog zakona BiH, koje je svojom odlukom nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt, stvorile određene pretpostavke da “sa više optimizma možemo gledati u regularnosti samog izbornog procesa”.

“Mi smo svjedoci, unazad četiri-pet izbornih ciklusa, da je došlo do trgovine mjestima u biračkim odborima (…) Politički subjekti još uvijek nisu shvatili izbore kao jedini demokratski način kada građani izražavaju svoju izbornu volju. Na sve moguće načine pokušavaju da reduciraju tu volju”, dodao je Šehić, koji je pozvao građane da izraze svoju izbornu volju i prijave sve nepravilnosti koje uoče, uz nadu da će izbori u budućnosti zaista biti praznik demokratije.

O izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pisala je ranije i prema njima je Centralna izborna komisija BiH dobila ovlasti da naredi izbornoj komisiji, centru za birački spisak, biračkom odboru i centrima za brojanje da poduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.

Izmjenama su povećane i novčane sankcije političkim subjektima, zaposlenim ili angažovanim u izbornoj administraciji, a povećana je i kontrola biračkih odbora u cilju suzbijanja trgovine mjestima u ovim odborima, te su proširene zabrane zloupotrebe javnih resursa. Prvi put prema Izbornom zakonu BiH zabranjeno je korištenje govora mržnje, a osim tradicionalnih medija, i društvene mreže su prepoznate kao platforme stranaka.

Iz Koalicije “Pod lupom” podsjetili su na izbornu šutnju, koja počinje u subotu ujutro i traje do zatvaranja biračkih mjesta, kada je kandidatima zabranjeno učešće u javnim političkim aktivnostima, ali i kada je zabranjeno izvještavanje o takvim aktivnostima.