Schmidt: I ljudi u Republici Srpskoj žele na zapad, a ne na istok

Evropska komisija preporučila je davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini i poziva se na “iznenađujuće dalekosežan napredak”. Vidite li i vi taj napredak?, upitala je novinarka Welta visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je na to odgovorio:

„Napravljen je važan korak u suzbijanju korupcije prilagođavanjem Zakona o javnim nabavkama evropskim standardima. Izrađen je i nacrt zakona koji će ojačati nezavisnost pravosuđa. Ovo je važan napredak u oblasti vladavine prava. BiH je na putu da ukine blokadu, koja je ovu zemlju posljednjih godina sprječavala u imenovanju novih sudaca.“

Njemačka novinarka konstatovala je međutim da se u preporuci Evropske komisije ukazuje da BiH nije ispunila svih 14 reformskih prioriteta i pita šta je najveća prepreka sticanju statusa kandidata?

„Najveća prepreka dolazi nakon sticanja statusa kandidata, kada se bude radilo na otklanjanju očite diskriminacije u zemlji”, replicira Schmidt i pojašnjava: „Prema Ustavu BiH, predsjednik može biti samo Hrvat, Srbin ili Bošnjak. Sugrađani Jevreji, na primjer, ne smiju se ni kandidirati. Još prije mnogo godina Evropski sud za ljudska prava tražio je da se to konačno promijeni, rekao je Schmidt, šprenosi Deutsche Welle.

Potrebno usklađivanje nastavnih programa

Druge deficite, visoki predstavnik vidi na području obrazovanja. „Nastavni planovi i programi za djecu i mlade razlikuju se ovisno o etničkoj pripadnosti. Hitno je potrebna standardizacija. Bruxelles to ne može propisati, ali bio bi to doprinos ujedinjenju zemlje”, rekao je visoki predstavnik.

Christian Schmidt naglašava i kako bi „kandidatski status dao ljudima u BiH osjećaj sigurnosti“ i u intervjuu za Welt obrazlaže to ovako:

„Suživot Hrvata, Srba i Bošnjaka ponekad je težak, čak i 27 godina nakon završetka rata. Pogotovo su se ljudima, ovdje u Sarajevu, tri godine opsade uvukle u kosti. Nepovjerenje u vlastite političare je veliko. Ali i zabrinutost da zapadna Evropa nije stvarno zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Ta zabrinutost se povećala nakon ruskog napada na Ukrajinu. Ljudi se pitaju mogu li postati nečiji plijen“.

Put ka EU putem unutrašnjeg dogovora

Do sada je njemačka vlada uvijek zastupala stav da jedini put u EU ide putem unutrašnjeg dogovora. Je li to još uvijek tako?, upitala je Schmidta novinarka Welta. „Ekstremnih nacionalističkih pozicija doista ima – u različitim oblicima i kod hrvatskih i kod srpskih nacionalističko-političkih predstavnika. Prijetnja secesijom stalno je prisutna. Ali poruka je jasna, a s njom se slaže i međunarodna zajednica: jedini put u Evropu je zajedno. Moj posao je štititi cjelovitost zemlje“, odgovorio je šef OHR-a.

Schmidt je rekao i kako sebe vidi „kao neku vrstu pomoćne trupe” koja radi na evropskim integracijama zemlje. Istakao je i kako je iskoristio svoje ovlasti da ojača nezavisnost Izborne komisije, što je nakon izbora 2. oktobra dovelo do ponovnog prebrojavanja glasačkih listića u dijelovima zemlje gdje su bila očigledna odstupanja.

Uticaj Rusije u regiji, Schmidt opisuje kao „difuzan” ali dodaje kako je mlada, dinamična generacija „okrenuta Evropi, želi i ide u Evropu jer u domovini ne vidi perspektivu”. Ističe kako se to odnosi i na ljude u Republici Srpskoj, koji „žele na zapad, a ne na istok”. Smatra i da bi status kandidata mogao potaknuti ljude da ostanu u BiH.

Visoki predstavnik Schmidt zaključuje na kraju da u nekim državama članicama EU postoje rezerve oko dodjele statusa kandidata, ali se on duboko nada da će ga BiH ipak dobiti.