Saznajemo: Venecijanska komisija izdala mišljenje o pokušaju rušenja Suda BiH

Venecijanska komisija izdala je na zahtjev predsjednice Ustavnog suda BiH Valerije Galić, kako saznaje Fokus.ba, mišljenje o navodima iz apelacije Borjane Krišto o odredbama Zakona o sudu BiH, kojim traži ukidanje apelacione nadležnosti ovog suda.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

U odluci koju su donijeli članovi Komisije Marta Cartabia (Italija), Paolo Carozza (SAD), kao i počasni predsjednik Kaarlo Tuori (Finska) stoji kako aktuelna struktura Suda BiH nije u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskima pravima.

U odgovoru na upit predsjednice Ustavnog suda BiH da li način organizovanja Apelacionog odjeljenja iz čl. 9. st.1 Zakona o sudu BiH krši „načelo dvije instance“ i načelo nezavisnosti i nepristrasnost “tribunala” kako je predviđeno članom 6. stav 1. Evropske konvencija o ljudskim pravima Venecijanska komisija je odgovorila:

– Niti član 6. stav 1. niti član 2. Protokola br. 7 Evropske konvencije o ljudskim pravima zahtijeva da žalbe razmatra potpuno poseban sud. Relativno ograničena sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava prema članu 6. u vezi sa žalbenom revizijom ne precizira institucionalne oblike ostvarivanja žalbe „višem sudu”. Dakle, međunarodni standardi ne ograničavaju diskreciono pravo Bosne i Hercegovine da održi sistem kojim se žalbe razmatraju od strane posebnog odjeljenja u okviru istog suda ako ima sva svojstva sudskog organa sa žalbenom nadležnošću. Isti standardi ne sprječavaju Bosnu i Hercegovinu ni da uspostavi dva institucionalno odvojena suda, jedan prvostepeni i jedan za apelacionu nadležnost.

Budući da je Krišto (aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH) tada kao članica Parlamenta BiH u ovoj apelaciji, osporavajući Apelaciono odjeljenje, navela kako predsjednik Suda BiH ima zakonsko pravo da raspoređuje sudije u odjeljenje u koje želi, Venecijanska komisija se očitovala i po ovom pitanju.

– Zaista, Zakon o sudu BiH daje moć predsjedniku Suda u ovim stvarima. Ovo bi se moglo smatrati davanjem i predsjedniku mnogo diskrecije i u suprotnosti sa principom „zakonitog sudije“ iz kojeg se može izvesti član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Međutim, Odluka o utvrđivanju kriterija koje je predsjednik usvojio u julu 2022. i integriranih u Pravilima procedura Plenuma u septembru 2022. može se smatrati da je nametnula ograničenja po diskrecionom pravu predsednika u ovom pogledu. Vodeći kriteriji sadrže pravila koja nedvojbeno čini raspoređivanje sudija u predvidljivijim, objektivnijim i trajnim. Ovlašćtenje predsjednika da dodijeli predmete određenim sudijama je ograničeno radom automatskog sistema dodjele predmeta. To su faktori koji, prema mišljenju Venecijanske komisije, ograničavaju diskreciono pravo predsjednika u tim pitanjima – stoji u Mišljenju Venecijanske komisije.

Faksimil dijela mišljenja Venecijanske komisije

Kako dalje navode, iako se čini da trenutni sistem nije u suprotnosti sa gore navedenim principima Komisija bi podstakla dalji razvoj pravila o dodjeli sudija u Odjeljenjima i o raspodjeli predmeta. Ovaj razvoj bi se mogao uraditi, kako navode, prije svega u Poslovniku, kako nalaže važeći Zakon. Ova pravila bi, kažu, takođe mogla biti podignut na zakonodavni nivo –uključivanjem relevantnih propisa u važeći zakon,

Inače, kako je Fokus.ba ranije objavio ovaj zahtjev Krišto, kojim se de facto ruši pravosudni sistem na nivou države, budući da se ukida nadležnost Suda BiH da odlučuje po žalbama na prvostepene presude, dok u BiH ne postoji druga instanca koja bi imala apelacionu nadležnost na nivou države, bio je na dnevnom redu Ustavnog suda BiH 2. i 3. decembra 2021., te ponovo 26. i 27. maja 2022. godine. Odluke po ovom zahtjevu ni na jednoj od tih sjednice nije bilo.

Ustavnom sudu BiH je najesen 2022. zatražio i amicus curiae mišljenje od Ureda visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.