Sattler: Angažman bh. vlasti potreban za ispunjenje ciljeva Zelenog plana EU

Ambasador Evropske unije u BiH Johann Sattler otvorio je danas u Sarajevu konferenciju o okolišu „Živi zdravo, diši čisto“ na kojoj je ukazano na Zeleni plan EU i Zelenu agendu za Zapadni Balkan, kao i njihov značaj za BiH.

Konferencija se, kaže Sattler, održava u trenutku kada indeks čestica registrovanih u zraku iznosi 155 što je tri puta više od maksimuma koji je dozvoljen u Evropskoj uniji.

– Ove brojke imaju svoje posljedice, a studije su pokazale da upravo zbog nekvalitetnog zraka odnosno zagađenja u BiH godišnje ima 3.300 preuranjenih smrtnih slučajeva – konstatovao je Sattler.

Evropska unija predstavila je Zeleni plan, a jedan od ciljeva je da do 2050. godine Evropa bude prvi kontinent u svijetu koji će biti potpuno neutralan to jest da se ne proizvode više emisije CO2 nego što je to moguće apsorbovati.

Značajan dio sredstava iz Ekonomskog-investicionog plana, vrijednog više od devet milijardi eura, bit će namijenjen za čiste izvore energije.

Da bi se ostvarili ciljevi Sattler je poručio da je potreban snažan angažman domaćih vlasti koji se tiče načelnika, gradonačelnika i svih resornih ministarstava posebno na državnom nivou.

Videom porukom učesnicima konferencije obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović navodeći da će BiH uzeti učešće u Zelenom planu EU, te da je zadaća da se prevaziđu izvjesni poremećaji koje je sa sobom donijela industrijalizacija.

– Uticaj industrije i saobraćaja ovisnih o uglju i fosilnim gorivima dovodi do enormnih zagađenja i time negativnih pojava u našim životnim sredinama. Crvena svjetla su davno upaljena sada je vrijeme za zelenu akciju. Cjelokupna društvena zajednica u BiH sa vlastima mora pokazati maksimalnu posvećenost kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena – kazao je Džaferović.

U pogledu ispunjenja ciljeva iz Zelenog plana ističe da institucije ubrzano moraju raditi na ispunjenju obaveza naznačenih u izvještajima Evropske komisije o zaštiti okoliša.

– Potreban je strateški harmoniziran pristup koji će pokrivati mjere za zaštitu okoliša. U tom smislu pozdravljam zaključak Federalnog parlamenta o zabrani gradnje hidrocentrala – dodao je Džaferović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac smatra da u BiH ne postoji razvijena ekološka svijest, a o tome govore ispitivanja građana u RS i FBiH da nemaju tu vrstu percepcije.

– Moramo zajedno raditi i naša obaveza je da obezbijedimo što je moguće bolje uslove za život svakog čovjeka. Misija institucija na svim nivoima jeste da se obezbijedi što kvalitetniji ekološki standard za život svakog čovjeka. To moramo uraditi zbog građana Federacije i RS a ne zbog Sattlera i EU – istakao je Košarac.

Ohrabren je činjenicom što u oblasti zaštite životne sredine postoji veoma dobra međuentitetska saradnja nadležnih ministarstava.

– Ovih dana tražim od sektora za carinsku politiku da definišemo model kako i na koji način možemo napraviti carinske olakšice za uvoz električne energije. Takvu odluku ne može donijeti samo Ministarstvo. Trebat će nam mišljenje i nadležnih finansijskih institucija u BiH, ali smatram da bi to bio dobar korak da pokažemo da želimo mijenjati svoju svijest i donositi neke nove politike, kao i da vodimo računa o životnoj sredini u RS i FBiH – dodao je Košarac.

Federalna ministrica Edita Đapo izvjestila je da se moraju donositi intersektorske politike jer se u Federaciji od kantona do kantona sa različitim procentom utiče na kvalitet zraka.

– U Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu industrija najvećim djelom utiče, u Unskosanskom i Hercegovini poljoprivreda, a u Sarajevu je transport i ložišta u kućama i stanovima – kazala je Đapo.

Ministarstvo je donijelo indeks kvalitete zraka te se ono što ljudi udišu učinilo mjerljivim i vidljivim. Iz godine u godinu moći će se vidjeti kako se mijenja kvalitet zraka, te kako politike kantona i entiteta utiču na promjene kvaliteta zraka.

– Njaveći končničar sa kojim se suočavamo jeste Federalni parlament jer tamo zakoni o okolišu, zakoni o zraku to jest tehnički zakoni na koje nas tjera Evropska unija da ih što prije usvojimo, usvajaju se od dvije do osam godina – kazala je Đapo.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić rekao je da postoje mjerenja i informacije koliko je svake godine zrak zagađeniji te je sada vrijeme da se počnu provoditi aktivnosti kako bi se kvalitet zraka poboljšao u BiH.

Predstavnik Vijeća za regionalnu saradnju Radovan Nikčević na konferenciji je predstavio Deklaraciju o Zelenoj agendi. To je, kako kaže, dokument na kojem se radi već nekoliko mjeseci a očekuje se da bude usvojen na Samitu u okviru Berlinskog procesa, koji će se održati 10. novembra u Sofiji.

Deklaracija sadržava pet osnovnih komponenti: dekarbonizacija, cirkularna ekonomija, borba protiv zagađenja, razvoj održive poljoprivrede, te zaštita prirode i biodiverziteta

Konferenciju je organizirao Ured EU u BiH uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju i švedske ambasade u BiH.