istražna komisija psbih
Saslušani Šabotić i Salčin, saslušava se Perić, oglasio se i Tegeltija
Na pitanje novinara kako je moguće da Komisija, ipak, ulazi u konkretne predmete prilikom ispitivanja s obzirom na činjenicu da je predmet “Respiratori” još u fazi istrage i da nema optuženih, Arnaut je naveo da to komisija ne čini
Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je nakon pet sati zasjedanja saslušala direktora Agencije za koordinaciju borbe protiv korupcije Hasima Šabotića, direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenana Salčina i sudiju Okružnog suda u Banjaluci Milana Blagojevića, te usvojila zaključke koji su prihvaćeni jednoglasno.
Predsjedavajući osmočlane Komisije Damir Arnaut rekao je nakon saslušanja novinarima da su svjedočenja bila izuzetno korisna.
“Usvojena su četiri zaključka koja su proistekla iz svjedočenja Šabotića i Salčina i ova ispitivanja su bila uspješna. Komisija nastavlja sa radom kada je u pitanju svjedočenje Branka Perića”, najavio je Arnaut.
On je nakon petočasnog ispitivanja konstatovao da su i Šabotić i Salčin u svjedočenjima ukazali na činjenicu da nisu dobili mišljenja od Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara BiH koje su te dvije agencije tražile prije više mjeseci.
“Komisija je odlučila da traži od Ministarstva finansija i trezora da dostavi mišljenja koja su agencije tražile”, rekao je Arnaut.
On je istakao da su Šabotić i Salčin ukazali da su pojedine sudije govorile kako određeni predmeti koji se proslijeđuju na viši nivo “ne mogu biti kontrolisani”, te da su prilikom svjedočenja navodili imena nosilaca pravosudnih funkcija.
“Komisija ne ulazi u širinu predmeta tako da je vrlo jasno po svom Poslovniku i Planu rada precizirala da se neće baviti pojedinačnim predmetima”, naveo je Arnaut.
Na pitanje novinara kako je moguće da Komisija, ipak, ulazi u konkretne predmete prilikom ispitivanja s obzirom na činjenicu da je predmet “Respiratori” još u fazi istrage i da nema optuženih, Arnaut je naveo da to komisija ne čini, mada je javnost bila uključena tokom ispitivanja i direktora Agencije za javne nabavke i direktora Agencije za prevenciju korupcije.
Osvrćući se na svjedočenje Blagojevića, Arnaut je rekao da je taj sudija “vrlo jasno istakao da neće ulaziti u bilo koji aktivni predmet”.
“Mislim da je bilo jedno pitanje koje je bilo na granici gdje je sudija Blagojević vrlo jasno rekao da se neće izjašnjavati po bilo kojem aktuelnom predmetu”, kazao je Arnaut.
Tegeltija: Jedna potvrda direktnog i flagrantnog miješanja
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH Milan Tegeltija izjavio je da je i današnje saslušanje pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu još jedna potvrda direktnog i flagrantnog miješanja, te komisije u pojedinačne okončane disciplinske i tekuće krivične predmete pred pravosudnim institucijama, tačnije predmet u fazi istražnog postupka pred Tužilaštvom BiH.
“To bi moglo da bude ne samo flagrantno i direktno miješanje u rad pravosudnih institucija, nego eventualno i ometanje tekuće istrage, odnosno živog krivičnog postupka”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da zadatak Privremene istražne komisije prevazilazi zakonodavne nadležnosti parlamenta BiH, te da takva vrsta parlamentarnog nadzora nad radom pravosuđa u BiH i VSTS-a nije u skladu sa Ustavom i narušava demokratsku podjelu vlasti.
U vezi sa zaključcima Komisije koji se odnose na njega lično i “izjave” da je kao predsjednik VSTS-a zabranio sudijama i tužiocima da sarađuju sa Komisijom, Tegeltija je rekao da to samo pokazuje koliko je neozbiljan rad te komisije koja se naziva istražnom.
“Oni očito do svojih zaključaka dolaze na osnovu nekakvih nebuloznih interpretacija pojedinih kvazinovinara, a ne na osnovu stvarnog stanja stvari i zvaničnih saopštenja institucija, u ovom slučaju VSTS-a”, naveo je Tegeltija.
On je naglasio da pokušaj personalizacije VSTS-a i njegovih odluka, te svođenja institucije na jednog čovjeka, taman on bio i predsjednik te institucije, pokazuje u stvari institucionalnu neozbiljnost članova tog parlamentarnog tijela i nepoznavanja osnovnih zakonskih odredaba Zakona o VSTS prema kojima VSTS odluke donosi kolektivno glasanjem članova Savjeta, a ne proizvoljnim naredbama i izjavama predsjednika VSTS-a.
Tegeltija je podsjetio da je VSTS-a odnos prema istražnoj komisiji iznio u svoja četiri zaključka od 18. jula 2019. godine koja su u cijelosti i jednoglasno potvrđena i na posljednjoj sjednici VSTS-a BiH.
“Prema tome, VSTS smatra da u pogledu istrage o radu pravosuđa u BiH i VSTS-a zadatak te komisije prevazilazi zakonodavne nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, te da takva vrsta parlamentarnog nadzora nad radom pravosuđa u BiH i VSTS-a nije U skladu sa Ustavom i narušava demokratsku podjelu vlasti”, rekao je Tegeltija.
