Šarović: Uvođenjem carina će najviše biti obuhvaćeni proizvođači šljive

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je na novogodišnjem prijemu za predstavnike medija kako bi uvođenjem carina na određene proizvode iz BiH najviše mogli biti obuhvaćeni proizvođači šljiva, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći o tome šta će biti sa proizvođačima voća i povrća s obzirom na to da je od 1. januara uvedena carina na određene proizvode iz BiH i nema više trgovinskih povlastica, Šarović ke kazao da je to nešto što je nagovještavano u ranijim godinama.

“Evropska komisija je odavno najavila da bescarinski izvoz neće produžavati poslije 31. decembra 2015. ukoliko BiH ne izvrši adaptaciju SSP-a. Eksperti u BiH su računali kolike su štete kada su u pitanju ovi benefiti za voćare i povrtlare. Precizni podaci se ne mogu izvući, ali se procjenjuje da je to nekih pet ili šest miliona KM na godišnjem nivou. Međutim, neće svi voćari i povrtlari biti obuhvaćeni carinama nego oni koji budu imali svoje cijene ispod nekih definisanih cijena u Evropskoj komisiji. Naše procjene su da bi ovim mjerama ili carinama mogli najviše da budu obuhvaćeni proizvođači šljiva. Krompira, neće sigurno”, istakao je Šarović.

Govoreći o planovima za ovu godinu, Šarović je kazao da je potrebno napraviti dodatni napredak kada je u pitanju energetika.

“Znate da smo pod jednom vrstom uslovnih sankcija, da nismo implementirali treći energetski paket i da su ispred nas sve druge zemlje koje su na na ljestvici prošle, uključujući i Albaniju. Pitanje i energetike i gasa je na neki način urgentno”, naglasio je Šarović.

Nakon dvije godine zastoja, kako Šarović ističe, BiH treba da napravi iskorak u približavanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Bitno je napraviti pomak kada su u pitanju bilateralni odnosi sa Brazilom, Rusijom i Ukrajinom, ključnim zemljama sa kojima nije pronađeno rješenje za bilateralne sporazume o pristupu tržištu.

Ministarstvo će aktivno biti podrška pregovaračkom timu kada je u pitanju adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

“Računamo da ćemo uspjeti sa inicijativom za uvođenje plavog dizela za poljoprivrednike. Naši prioriteti su vezani i za daljnje dostizanje standarda EU kada su u pitanju proizvodi, industrijski, a posebno poljoprivredni, kada je u pitanju hrana, animalnog porijekla i u tom smislu 2016. godina nam je važna”, istakao je Šarović.

Mišljenja je da će Ministarstvo nastaviti svoje aktivnosti kada je u pitanju CEFTA, uklanjanje necarinskih barijera, otvaranje tržišta, posebno nastavak saradnje sa za BiH zanimljivim tržištima kao što je Turska i neke druge zemlje.

Govoreći o SSP-u u trgovinskom dijelu ministar kaže da BiH i EU pregovaraju pune 2,5 godine.

“Ključni momenat za pregovore u ovoj fazi je ambicija BiH da aplicira, podnese zahtjev za status kandidata za članstvo u EU. Kada budemo podnosili aplikaciju sve će se cijeniti”, kazao je ministar.

Podsjetio je na ministarsku konferenciju koja se dogodila prošle sedmice o tri zakona, poljoprivredi, hrani i veterinarstvu, kao i o napretku koji je postignut na tim poljima. Definisano je pet ili šest pitanja koja ostaju za usaglašavanje u januaru.

Šarović je ukazao i na inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o uvođenju standarda EURO 4 za automobile koji se uvoze u BiH. Inicijativa je prihvaćena i vrlo brzo bi Ministarstvo prometa i komunikacija trebalo da reaguje.

Govorio je i o usvajanju nacionalnog plana o emisiji štetnih gasova iz velikih postrojenja kao jedan od dijelova obaveza BiH spram Energetske zajednice.

“To je možda prvi veći uspjeh koji je BiH postigla u 2015. obzirom da smo u energetskom sektoru zaista zaostajali”, istakao je Šarović.

Podsjetimo, Nacionalni plan smanjenja emisija (NPSE) za Bosnu i Hercegovinu je pripremljen prema smjernicama politike Sekretarijata zajednice za izradu Nacionalnog plana smanjenja emisija. NPSE se odnosi na smanjenje emisija sumpor-dioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica iz velikih postrojenja za sagorijevanje u BiH.

“BiH je svoju obavezu u okviru energetske zajednice na opšte iznenađenje izvršila prva, odnosno do kraja decemra 2015. Po akcionom NPSE-u velika postrojenja odnosno termoelektrane u RS-u i Federaciji i Natron Maglaj u obavezi su da smanje emisiju sumpor-dioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica do 2018. na nivoe predviđene direktivom”, objasnio je Šarović.

Do 2023. godine neke od termoelektrana, u prvom redu to se odnosi na Blokove 4 i 5 u Kaknju i Tuzli, će raditi smanjenim intenzitetom.

“Ti blokovi u Kaknju i Tuzli moraju da se gase”, poručio je Šarović.

Kazao i da do 2027. godine termoelektrane Gacko i Ugljevik, kroz neka ulaganja, svoj rad treba da prilagode nekim parametrima koji su određeni u evropskim direktivama.