projekt DANOVA
Sarajevski aerodrom poboljšava uslove za slijepa i slabovidna lica
Predsjednica Udruženja slijepih Kantona Sarajevo Senija Okić je rekla da je slijepim i slabovidim osobama potrebna velika hrabrost da sami izađu na ulicu, ali da oni žele da budu samostalni. Kad se okruženje učini pristupačnim, time se stvara mogućnost za njihovo veće prisustvo na otvorenom, te obavljanje svakodnevnih obaveza
Na Međunarodnom aerodromu Sarajevu danas je predstavljen projekt DANOVA čiji je glavni cilj poboljšati pristupačnost aerodroma, pomorskih luka, te autobusnih i željezničkih stanica za slijepe i slabovidne putnike.
DANOVA (inovativne usluge prevoza za slijepe i slabovidne putnike u Dunavskoj regiji) je transnacionalni projekt saradnje sufinansiran od Dunavskog transnacionalnog programa Interreg i jedan je od ciljeva programa Evropske teritorijalne saradnje koji je finansiran od Evropske unije.
U Evropi ima više od 30 miliona slijepih i slabovidnih osoba koje nisu u mogućnosti putovati samostalno, jer više od 96 posto prevoznog sistema u Evropi, posebno u Dunavskoj regiji, još nije u potpunosti pristupačno osobama sa oštećenjima vida. U BiH je, po nekim procjenama, oko 5.000 slijepih i slabovidnih osoba.
Uime Sarajevskog aerodroma koordinator PRM projekta Berin Riđanović kazao je da projekt ima tri faze.
-Trenutno smo u prvoj fazi koja podrazumijeva prepoznavanja postojećih rješenja na međunarodnim aerodromima, morskim lukama i drugoj transportnoj infrastrukturi. Radi se o web stranicama, mobilnim aplikacijama, oznakama koje pomažu kretanje slijepih i u ovoj se fazi prikupljaju podaci o ovim rješenjima unutar Dunavskog regiona, odnosno devet država, a u projektu učestvuje 18 pravnih lica među kojima aerodromi, luke, opštine – izjavio je Riđanović.
Sljedeća faza projekta, po njegovim riječima, podrazumijeva novo, inovativno infrastrukturno rješenje i projekt je baziran na način da se umrežavaju transportni sistemi, udruženja slijepih i slabovidnih lica sa lokalnim, državnim organima i istraživačkim institucijama. U toj drugoj fazi bit će raspisan tender gdje će se javiti istraživačke institucije koje će dati prijedlog najboljeg rješenja za slijepa i slabovidna lica.
Treća faza obuhvata pilot projekat, odnosno implementaciju i obuku zaposlenika u konkretnom slučaju aerodromskog operatora kad je riječ o MAS Sarajevo koji će primjenjivati rješenja i vršiti obuku slijepih i slabovidnih lica.
Projekat u trajanju od 30 mjeseci (od 1. jula 2020. do 31. decembra 2022.) i sa ukupnim budžetom od 2.192.546 eura zajedno povezuje partnere iz devet različitih zemalja motivirane da zajedno sarađuju kako bi infrastrukturu prevoza učinile više pristupačnom.
Sekretar Gradske organizacije slijepih i slabovidnih Istočno Sarajevo Jovica Mijatović je kazao da je korištenje bilo koje vrste prevoza za ovu populaciju jako teško, dodajući da da je za njih odlazak na neko putovanje nemoguće bez pratioca, kojeg je također teško pronaći.
– Ovaj projekat za slijepe predstavlja veliki pomak radi lakšeg snalaženja u aviosaobraćaju. Niz stvari koje će biti urađene će omogućiti slijepima da se snađu i imaju lakši pristup – izjavio je Mijatović.
Izrazio je nadu da je ovo tek jedan pomak koji će voditi ka daljem rješavanju složenih pitanja za slijepa lica.
– Cilj nas slijepih je da budemo što više samostalni i nezavisni, ali da bi se došlo do toga neophodno je uraditi niz stvari koje se odnose na uklanjanje arhitektonskih barijera koje su svugdje gdje god krećemo. U sredstvima prevoza bi trebalo da bude obezbijeđena i zvučna signalizacija, a sam pristup prevozu bi trebalo da se riješi na neki odgovarajući način, za šta nisu potrebna velika finansijska sredstva – naveo je Mijatović.
Smatra da je potrebno samo primijeniti modele nekih zemlja EU ili zemalja iz okruženja, koji su to pitanje riješili na adekvataniji i bolji način.
Predsjednica Udruženja slijepih Kantona Sarajevo Senija Okić je rekla da je slijepim i slabovidim osobama potrebna velika hrabrost da sami izađu na ulicu, ali da oni žele da budu samostalni. Kad se okruženje učini pristupačnim, time se stvara mogućnost za njihovo veće prisustvo na otvorenom, te obavljanje svakodnevnih obaveza.