Sarajevo i Tuzla su pretrpani vozilima: Spas je u jednoj opciji

Sarajevo i Tuzla, osim što su najmnogoljudnije sredine u BiH, posljedično tome su na prvom i drugom mjestu u našoj državi po broju registrovanih vozila. Prema podacima iz prošle godine, u KS-u ih je bilo 162.560, a u TK 142.355. Ove brojke su zasigurno porasle u ovoj godini.

Uzme li se u obzir da KS ima oko 414.000, a TK oko 432.000 stanovnika, dolazimo do računice da u KS-u skoro na svakog drugog stanovnika (2,5) dolazi jedan auto, dok u TK jedno vozilo posjeduje svaki treći stanovnik.

GIPS i Junuzović-Kopex

Ovo su možda najbolji pokazatelji zašto je od iznimne važnosti, kako za Sarajevo tako i za Tuzlu, da imaju dobro funkcionirajuće gradske prijevoze. Dok se u Sarajevu po pitanju gradskog prijevoza stanje u posljednjim godinama kontinuirano popravlja, za Tuzlu se to ne može reći. Fokus i RTV Slon istražili su stanje u oba ova grada.

Godine 2014. firma Junuzović-Kopex iz Lukavca na Sarajevskoj berzi je stekla 66,99% vlasništva nad do tada javnim preduzećem Gradski i prigradski saobraćaj Tuzla (GIPS). Nešto kasnije su svoje vlasništvo u GIPS-u povećali na 82,8%.

Nakon 10 godina situacija u javnom gradskom prijevozu u Tuzli je ovakva: Broj autobusa je sve manji, a cijene karata su najskuplje u regionu! Građani potpisuju peticije zbog neusklađenih linija. Ipak, rješenje je, čini se, na pomolu.

Po zaduženju Gradskog vijeća Tuzle, Gradska uprava, preciznije, Služba za komunalne poslove sačinila je studiju javnog gradskog prijevoza s prijedlogom mjera. Draft verzija studije uskoro bi trebala biti prezentirana Gradskom vijeću.

Tip prijevoza: Norveški, britanski, srbijanski, slovenski model

Pomoćnik gradonačelnika za komunalne poslove i izgradnju Miralem Mulać rekao nam je da su izvršili detaljnu analizu postojećeg stanja gradskog saobraćaja, odnosno kakav je trenutni prijevoz i koje su manjkavosti. Napravili su ankete građana, tražili različite modele u svijetu, britanski, norveški, slovenski i srbijanski. Tražilo se, kaže, rješenje koji bi tip prijevoza bio adekvatan za Tuzlu.

– Na osnovu svih analiza, stvarno je definirano da je ovdje najskuplji prijevoz. Znači, analizom 11 gradova u regiji ustanovili smo da je karta u gradu Tuzla najskuplja, te da iznosi 2,38 KM u prosjeku. Tu je Ljubljana jeftinija, gdje cijena iznosi 2,30 KM, dok je Beograd daleko jeftiniji gdje jedinična karta košta 0,85 KM – ističe Mulać.

Na osnovu analize, kako navodi, predloženo je da Grad Tuzla nabavi električna vozila odnosno električne autobuse, no to bi bilo u drugoj fazi. U prvoj fazi predlaže se nabavka vozila koja koriste prirodni gas.

– Dalje, analizom postojećeg stanja utvrđeno je da preduzeće GIPS ima registrovanih 135 autobusa. Ustanovljeno je jedno haotično stanje jer kantonalne linije ulaze u grad, zato što Grad trenutno nema kontrole tog tipa. Sve je obuhvaćeno u jednoj zoni. Prema novom modelu napravljena su dva scenarija. Prvi je da mi formiramo javno preduzeće koje bi bilo organizovano u okviru Grada Tuzle. Drugi scenarij, koji preferiramo, jeste da se formira javno preduzeće koje će ujedno obavljati dio prijevoza javnog gradskog preduzeća i da se angažuju druga privatna preduzeća u obavljanju određenih linija. U grubom smislu to bi bilo javno-privatno partnerstvo – naveo je Mulać.

Novi tarifni sistem

Naglašava da će biti uspostavljen potpuno novi tarifni sistem, te da će biti definisane dvije zone – gradska i vangradska, gdje bi novo javno preduzeće obavljalo djelatnost u toj užoj gradskoj zoni.

Nenad Lukanović, pomoćnik ministra za saobraćaj TK, napominje da od početka nisu definisane obaveze između davaoca usluga i korisnika usluga prijevoza, odnosno između Grada Tuzle, koji treba da brine o svim potrebama stanovnika u tom gradu, i preduzeća koji brine o gradskom prijevozu.

– Jedan dio će se morati subvencionirati, pogotovo za ove kategorije, učenike, penzionere i studente. I sigurno je da će se morati, bilo da je riječ o javnom ili privatnom preduzeću, sklopiti ugovor gdje će se definisati tačni redovi vožnje, koliki je to broj polazaka i u kojem vremenskom intervalu su ti polasci i za koliko novaca će vrijediti pojedinačna ili mjesečna karta na određenoj relaciji – navodi Lukanović.

U KS-u je situacija nešto drugačija. Kantonalno javno preduzeće GRAS je još 2019. godine, praktično, bilo pred gašenjem. Nakon ove krizne situacije postepeno su se počele uvoditi mjere. 

– Kupljeno je novih 25 trolejbusa koji su već u funkciji. Uskoro raspisujemo tender za dodatnih još 10 trolejbusa. Kupili smo novih 15 tramvaja koji već voze. Naručili smo novih 10. Rekonstruisali smo sarajevsku prugu, prvi put nakon 60 godina. Uveli javni prijevoz 24 sata. Javni prijevoz od ponoći do 5 ujutro je besplatan za sve građane KS-a. Uveli smo besplatan javni prijevoz za srednjoškolce, za studente. Ranije smo imali besplatan javni prijevoz za penzionere s minimalnom penzijom. Konstantno potičemo mlade i starije osobe da što više koriste javni prijevoz – kazao nam je ministar saobraćaja KS-a Adnan Šteta.

Najviše izazova su, kaže, imali u vezi s autobuskim i minibuskim saobraćajem. Vratili su 40 linija koje nisu nikako vozile. Govori da tu još ima nedostataka i da je u planu dodatnih 10-ak autobusa.

Rekonstrukcija depoa

– Uporedo radimo na potpunoj rekonstrukciji depoa, tramvajskog i trolejbuskog, kako bi bili savremeni shodno vozilima koje imamo, a kao što građani Sarajeva znaju, krenuli smo i u dva kapitalna projekta koji se čekaju 30 i 40 godina, tj. vraćanje trolejbusa u Vogošću i izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice – naglašava Šteta.

Upitan zašto idalje u Sarajevu imamo svakodnevne probleme u saobraćaju, ministar Šteta kaže kako su kroz decenije urušavanja javnog prijevoza u KS-u građani, nažalost,  izgubili naviku korištenja javnog prijevoza.

– Sada dolazimo u fazu da sve ove stvari koje smo napravili, kupili nova vozila, obnovili prugu, gradimo novu, uveli besplatan javni prijevoz, da to prezentiramo građanima i da građani vrate ono povjerenje koje su izgubili. A to je da, ustvari, javnim prijevozom brže mogu doći do željenog mjesta, povoljnije, a sada i sigurnije jer sva nova vozila koja kupujemo imaju i kamere – ističe kantonalni ministar saobraćaja.

Adnan Tatarević iz Instituta za saobraćaj i komunikacije potcrtava da je suština svega u tome da su sarajevske ceste prekapacitirane. 

– Imamo veoma mnogo vozila. Ukoliko to poredimo s nekih tridesetak godina unazad, to je vjerovatno i 300% više. Tako da ovo što imamo, što se tiče infrastrukture i ono koliko broj vozila raste, apsolutno nije u srazmjeru. I stoga mi imamo to što imamo, svakodnevne gužve. Bit svega je da smanjimo gužve u saobraćaju, a to možemo ulaganjem u javni gradski prijevoz – zaključio je Tatarević.