Salko Bukvarević za Fokus.ba: Okončati reviziju, objaviti Registar i objediniti zakone

Pitanje prava boračke populacije jedno je od onih najosjetljivijih u Federaciji BiH. Vlada FBiH godišnje iz budžeta izdvaja preko pola milijarde KM za naknade po osnovu boračkih prava, što za RVI, porodice šehida i palih boraca, dobitnike ratnih priznanja, vojne penzionere…

Ni više od 20 godina nakon rata, nije objavljen jedinstveni Registar branilaca.

Do sada je rađeno nekoliko revizija korisnika naknada za ratnu invalidninu, a posljednja koja je još uvijek u toku izazvala je dosta polemika, i rezultirala velikim brojem tužbi pred Vrhovnim sudom FBiH… U FBiH u svakoj opštini u prosjeku imamo po 20 boračkih udruženja. I svi traže novac za svoj rad, a sve u ime boraca i boračke populacije.

Godinama se čeka da se ova oblast konačno uredi, no do sada se sve završavalo na pokušajima. O svemu spomenutom razgovarali samo sa federalnim ministrom za boračka pitanja Salkom Bukvarevićem, a povod je bio nedavni sastanak sa predstavnicima boračkih udruženja.

U posljednje vrijeme u medijima se dosta govorilo o Registru branilaca ove zemlje. Brojka od 577.000 zaista zvuči ogromna. Je li u odbrani ove zemlje zaista učestvovalo više od pola miliona vojnika?

“Kroz jedinice Oružanih snaga Federacije BiH, koje su sačinjavale jedinice Armije RBiH, MUP-a RBiH, HVO-a, MUP-a Herceg Bosne, namjensku vojnu industriju, civilnu zaštitu za vrijeme vršenja vojne dužnosti, ratna predsjedništva i drugo, jedinice koje su učestvovale u pripremi odbrane i odbrani zemlje od 18. 9. 1991. godine, što je datum početka agresije na BiH, do 29. 4. 1996. godine što je bio krajnji rok za provođenje dogovora iz Dejtona o povlačenju vojske u kasarne, prošlo je oko 577.000 pripadnika.

Brojka od 577.000 je ukupan broj osoba koje su u navedenom vremenskom periodu od 1991. do 1996. prošle kroz službene evidencije jedinica i službi za vođenje vojnih evidencija, bilo da su bili pripadnici samo jedan dan ili cijeli vremenski period”, kaže ministar Bukvarević i pojašnjava da je navedeni broj evidentiran i utemeljen kroz tzv. obrazac OS1 koji su popunjavale sve jedinice 1996. godine i koji je bio osnov za obračun onih takozvanih dodatnih plaća pripadnika oružanih snaga, tzv. vojnih certifikata, kako smo ih mi zvali.

Bukvarević: Objava Registra koristit će svima, i boračkoj populaciji i svim nivoima vlasti

“Dakle, tadašnje Federalno ministarstvo odbrane je utvrdilo tu brojku, a kroz Agenciju za privatizaciju i druge institucije je taj broj evidentiran. Ono što mogu reći jeste da je Federalno ministarstvo za pitanje boraca preuzelo odlukom Vlade FBiH obaveze bivšeg Federalnog ministarstva odbrane onog momenta kada je ono ukinuto.”

“Mi koji smo vodili jedinice u toku rata znamo da je kroz jedinice prolazio veliki broj pripadnika, jer kada imate poginulog ili ranjenog borca na njegovo mjesto dolazi novi. Kroz određene brigade tokom rata je prolazilo uglavnom od tri do pet hiljada ljudi. I to je rezultat ovog broja u Registru. Jedan od razloga zbog kojeg imamo zahtjeve od strane boračkih organizacija da se objavi Registar jeste i ta brojka, i mi smatramo da Registar treba biti dostupan javnosti, i svi ovi podaci. Ja kao federalni ministar nisam uveo nijednog pripadnika u pravo.”

Zašto se čekalo više od 20 godina da se taj Registar formira i javno obznani?

“Bilo je pokušaja i prije da se objavi Registar, naravno i ministri u ranijem sazivu su pokušavali da ga objave, no Zakon o zaštiti ličnih podataka je bio tako definisan da to nije bilo moguće. Zbog tog razloga mi smo pripremili izmjene i dopune Zakona o osnovnim pravima branilaca i njihovih porodica u koje smo ugradili nove članove, koji će omogućiti Federalnom ministarstvu za pitanja boraca, da ono što mi imamo u našim evidencijama korisnika boračko invalidske zaštite i pripadnika oružanih snaga možemo staviti na uvid javnosti. Pretraživanje će biti moguće po imenu i prezimenu.”

Kome će taj Registar najviše biti od koristi i od pomoći?

“Namjera je da damo mogućnost svim institucijama države, na svim nivoima vlasti, onima kojima to treba u okviru njihovog rada, da mogu kada ukucaju ime i prezime pripadnika OS BiH vidjeti koliko je vremena proveo i u kojoj jedinici u toku rata. I, naravno, da se iz toga mogu izvući i ostali podaci poput onih da li već koristi neko od prva po zakonima iz oblasti boračko invalidske zaštite ili po dopunskim zakonima po kantonima. I naravno, s obzirom na javnu dostupnost, svaki građanin može prijaviti lažnog korisnika.”

Neki smatraju da će objava Registra dovesti do novih zahtjeva za povećanjem budžetskih izdvajanja za boračku populaciju?

“Ja mislim da objava Registra neće dovesti do povećanja zahtjeva. Mi smo imali niz sastanaka sa predstavnicima boračkih organizacija gdje smo ih upoznali o visini sredstava koje izdvaja FBiH, sa jasnom porukom da povećanje tih sredstava nije moguće. Registar treba da posluži svima da dođemo do podataka koliko se izdvaja za koju kategoriju, ali i da dođemo do podataka, odnosno onih boraca koji nikada nisu ostvarili nijedno pravo, a koji su u stanju potrebe.

Smatram da će Registar pomoći svim institucijama kojima se obraćaju borci za pomoć, da ćemo znati ko je šta od prava do sada koristio, pa ćemo onda moći procjenjivati šta bi eventualno u narednom periodu mogao korisiti. Tvrdim da Vlada FBiH, dakle federalni nivo vlasti procentualno izdvaja najveći udio za boračku populaciju.”

Konkretno, kolika su ta izdvajanja?

“Iz Federalnog ministarstva za pitanja boraca na godišnjem nivou to je negdje oko 320 miliona KM. A, izdvaja se za sljedeće kategorije; za 48.000 RVI, za 42.000 porodica, za 5.000 dobitnika ratnih priznanja. Pored toga mi imamo obavezu nabavke automobila za stopostotne RVI i to je negdje oko dva miliona KM godišnje. Također, izdvajamo sredstva za pomoć u liječenju boračke populacije, troškove sahrana i dženaza, pomoć u stambenom zbrinjavanju boraca i pravnu pomoć. Pored ovoga kantoni izdvajaju još oko 50-tak miliona KM. Prema podacima koje smo prikupili od kantona, u prošloj godini neko od prava je koristilo više od 100.000 branilaca i članova njihovih porodica.”

“Tu je još i 254 miliona sa pozicije Ministarstva rada i socijalne politike FBiH za povoljnije penzije za 34.000 branilaca koliko koristi prijevremenu povoljniju penziju.”

Nedavno ste održali sastanak sa predstavnicima boračke populacije. Sudeći prema onome što se moglo čuti nakon tog sastanka, čini se da ste ipak uspjeli naći zajednički jezik?

“Otvorili smo jedno poglavlje u pregovorima s boračkim organizacijama, sa jasnom naznakom da iz razloga trenutne finansijske situacije i ovolikog izdvajanja za boračke kategorije ne možemo povećavati budžet. Potpuno smo otvoreno iznijeli podatke koliko se za koju kategoriju izdvaja. Ono što je bio njihov zahtjev jeste da se prije svega traži rješenje za demobilisane borce koji imaju 60 godina i više, a nemaju nikakvih prihoda.

Zahtjev koji su oni iznijeli, a koji bi nama mogao biti prihvatljiv u narednom periodu jeste da dostignuti obim prava i sredstava na poziciji Federalnog ministarstva za boračka pitanja se neće umanjivati u narednih pet godina. Sredstava koja ostanu, a koja su rezultat smanjenja broja korisnika i ušteda u ministarstvu, biti će raspoređena na posebnu poziciju i poseban fond za rješavanje statusnih pitanja boraca i članova njihovih porodica iz ostalih kategorija, a koja do sada nisu riješena.”

Koliko je to suma?

“Prirodnim putem i rješenjima iz revizija, godišnje imamo od šest do sedam miliona KM manje izdvajanja na toj poziciji, koja bi preusmjeravali u taj fond. I on bi bio isključivo trošen sa prijedlogom boračkih organizacija za rješavanje da tako kažem statusnih pitanja onih kategorija koje predloži koordinacija boračkih udruženja.

Njihov zahtjev prije svega jeste da to budu demobilisani borci koji imaju 60 godina i više, a nemaju nikakvih prihoda, nemaju uslove za penziju, nemaju radnog staža, a samim time je vrlo teško očekivati da se neko od njih i zaposli. Tako da smo se dogovorili da ćemo zajednički doći do rješenja, da taj fond koristimo u tu svrhu.”

Neka rješenja iz revizije donijela su i tužbe, ponajprije na Vrhovnom sudu. Veće je donijet jedan broj presuda u korist pripadnika koji su izvedeni iz prava?

“Mi imamo jednu situaciju da je zbog greške u Pravilniku o ocjeni invalidnosti u prethodnom mandatu došlo do toga da imamo 4.900 tužbi na Vrhovnom sudu, te jedan broj tužbi na kantonalnim sudovima. I zbog te greške u Pravilniku, gdje nije bilo omogućeno pripadnicima oružanih snaga da ulože žalbu nakon ocjene Insituta za medicinsko vještačenje, Vrhovni sud FBiH u 95 posto slučajeva poništava rješenje Ministarstva i vraća sve u ponovni postupak. Obzirom da se radi o nekoliko godina da su ljudi bili bez primanja, samim time Federalno ministarstvo za boračka pitanja ima zadaću da isplati retroaktivno obaveze, od vremena kada je RVI revizijom izveden iz prava.”

Koliko je do sada Ministarstvo dužno platiti na ime tih retroaktivnih isplata?

“To su prilično značajna sredstva. Međutim, mi činimo napore i prošle i ove godine u dogovori s predstavnicima RVI i borcima da ne dovedemo u pitanje redovnu isplatu invalidnina. I do sada su sve isplate invalidnina išle tačno na vrijeme, nije se kasnilo ni dana. Od preostalih sredstava na mjesečnom nivou rješavamo te retroaktivne isplate. Vrlo često postignemo dogovor s pripadnicim OS da to bude u ratama. Dakle, budu vraćeni u redovna primanja odlukom suda i onda im se u ratama isplaćuje zaostatak. Naravno, to je značajno finansijsko opterećenje. Prema našim evidencijama imamo presuda protiv ovog ministarstva u vrijednosti od 12 miliona KM.”

“Jedan dio je isplaćen, međutim imamo mjesečno dolazak novih presuda, ali mislim da smo sve ustabili u smislu ovog dogovora da redovno isplaćujemo invalidnine i to je prioritet.”

Kada će konačno revizija biti gotova?

“U ovoj godini završavamo prvu fazu revizije. To je obaveza ministarstva da pregleda papirologiju putem timova za kontrolu. RVI se upućuju prema institutu, i očekujemo da se u toku iduće godine završi i ta druga faza na institutu. Mi smo s 31. 12. 2016. pregledali negdje oko 125.000 predmeta od početka revizije, a ostalo je još 19.000 predmeta da se pregleda ove godine.

Obzirom da se mjesečno oko 3.000 predmeta pregleda, očekujemo da najdalje do sedmog mjeseca ove godine okončamo prvu fazu revizije i da se okrenemo drugim stvarima. Borci RVI su u proteklom periodu pet ili šest puta revidiriani, i oni su zbog toga strašno ljuti, jer se pitaju zašto se i drugi budžetski korisnici ne revidiraju, zašto samo borci. Ja se nadam da će to biti završna revizija. I u ovom slučaju mi moramo koristiti instrument prijave za sve eventualno lažne korisnike. Javno pozivam građane, jer je to i njihov budžet da prijave lažnog korisnika naknade ako poznaju takvog.”

Zašto su borci koji su ostali bez noge ili nekog drugog dijela tijela u ratu morali na reviziju? Nemoguće je da im noga ili taj drugi dio tijela ponovo izraste.

“Razlog zašto je došlo do potpune kontrole jeste da je u periodu 2004. do 2007. značajno povećan broj korisnika, pa imamo i kantona u kojima je taj broj korisnika bio povećan za 300 posto. I to je izazvalo reakciju, kako javnosti tako i boračke populacije, da se uradi nešto. Prvobitno je bilo planirano da se izvrši revizija samo tih novih korisnika, ukupno njih oko 30.000, no Parlament FBiH se prilikom donošenja zakona opredijelio da to bude kontrola svih korisnika.”

Koja je razlika u broju korisnika iz tog perioda i sada?

“Mi smo u tom momentu imali čak 110.000 korisnika na isplati u ovom ministarstvu. A, evo, za prošli mjesec su iz ovog ministarstva isplaćene naknade za oko 95.000 korisnika. Imamo dakle prirodni odliv, nažalost ljudi umiru, kako invalidi tako i članovi porodica šehida. Imamo i oko 5.000 ljudi koji su izvedeni iz prava kao rezultat revizije, te oko 6.000 RVI kojima je umanjen procenat invalidnosti.

Od tih 11.000, njih 4.900 je tužilo, i sada čekamo rezultate. Procentualno, kada je u pitanju revizija, 70 posto korisnika zadržava prava, za njih oko 20 posto su umanjena prava, smanjen procenat invalidnosti, te oko 10 posto je izvođenje iz prava, da li ocjenom invalidnosti ispod 20 posto ili nedostatkom urednih papira. Smatramo zaista da predugo traje ova revizija, i očekujemo da ona bude okončna u ovoj godini.”

Bez sumnje da će broj korisnika prava iz boračko-invalidske zaštite biti iz godine u godinu sve manji. No, čini se da je broj boračkih udruženja sve veći i veći?

“Mi smo zatražili od općinskih i kantonalnih nivoa da nam dostave podatke, nažalost nisu svi dostavili. Prema našim procjenama u FBiH imamo 1.600 boračkih udruženja i za rad tih udruženja sa svih nivoa, općinskog, kantonalnog i federalnog se izdvoji godišnje više od 12 miliona KM. Što se tiče federalnog budžeta, za rad tih udruženje mi izdvajamo 360.000 KM i ta je cifra zaista mnogo manja u odnosu na ove druge nivoe. Recimo, Kantona Sarajevo izdvaja oko milion KM, Tuzlanski kanton oko 900.000 KM… Imamo općina koje izdvajaju značajna sredstva.

Imamo udruženja koja zaista rade dobre stvari, ali ima i onih koji ta sredstva troše isključivo samo na sebe, i zbog toga smo i predložili da se u narednom periodu zakonski riješi koja su to boračka udruženje od posebnog društvenog značaja za FBiH, koja su to reprezentativna udruženja, i predložili smo da jednu boračku kategoriju, naprimjer RVI, može predstavljati jedna boračka organizacija od posebnog društvenog značaja, koja okuplja najmanje 55 posto te kategorije.

Zakon u formi nacrta je uputio poslanik Ismet Osmanović, Vlada je podržala i on je prošao Predstavnički dom i treba da prođe Dom naroda. Naravno, Vlada FBiH će imati svoj amandmane na taj zakon. Želimo da tu oblast uredimo, da dođemo do reprezentativnih predstavnika, a vjerujemo da ćemo kroz to uštediti i značajna sredstva koja su mogu upotrijebiti za zapošljavanje boračke populacije.”

Najavili ste korake koji bi mogli konačno urediti ovu oblast, uz aktivno učešće predstavnika boračke populacije. Kakav je vaš plan?

“Pod jedan, kroz izmjenu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, napraviti zakonski okvir za objavu podataka iz Registra korisnika boračko invalidske zaštite kojih sa federalnog nivoa ima oko 95.000, plus 34.000 vojnih penzinera. To je oko 130.000. Također u tom Registru korisnika objaviti i korisnike koji dobijaju sredstva iz kantonalnih i općinskih budžeta, te po kojim komponentama, kako bi javnost znala koliko se kome uplaćuje i po kojem zakonu.

Drugi korak bi bio uređenje reprezentativnosti kod boračkih udruženja. Paralelno sa ova dva zakona predložili bi sporazum između Vlade FBiH i boračkih organizacija o zadržavanju dostignutog obima pojedinačnih prava i obima finansijskih sredstava iz Federlanog ministarstva za boračka pitanja, kako bi omogućili stvaranje tog fonda za rješavanje otvorenih zahtjeva boraca.

I u konačnici, u drugoj polovini 2017. predložićemo formiranje interresorne radne grupe sastavljene od ministarstva koja rješavaju pitanja boraca i predstavnika reprezentativnih boračkih organizacija koja bi imala zadatak izradu jedinstvenog zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, kroz koji bi objedinili sva četiri zakona koja trenutno tretiraju boračke kategorije, i naravno, kroz koji bi dali odgovor i na sve zahtjeve demobilisanih boraca i ovih kategorija. Želimo kroz taj jedinstveni zakon da stavimo to sve na jedno mjesto i da ovo pitanje riješimo za malo dulji period.”

Kako biste ocijenili vašu komunikaciju sa predstavnicima populacije o kojoj brine vaše ministarstvo?

“Mislim da imamo prilično korektnu saradnju i komunikaciju. Prošle godine smo održali sastanke sa 132 boračke organizacije, a njih je 1.600, tako da je praktično nemoguće sa svima razgovarati. Dogovorili smo se da imamo kontinuranu saradnju, zaista ne prođe ni mjesec da sa koordinacijom boračkih udruženja, i Armije i HVO-a ne sjednemo. Evo i kroz ove zaključke sa zadnjeg sastanka smo se dogovorili – hajde da pričamo o onome oko čega se slažemo, da riješimo neka pitanja.

Uvijek ih pozivam da najbolje možemo pomoći boračkim kategorijama ako sjedamo za sto i predlažemo izmjene, dopune zakona i dokumenata, to je jedina prava pomoć. Ono što je veoma važno jeste da pokušamo da boračke organizacije izvučemo iz dnevno političkih dešavanja.”

A, njihova međusobna komunikacija na tim sastancima? Jesu li stavovi bivših pripadnika Armije RBiH i HVO-a uvijek usaglašeni?

“Pa, napravili smo onaj početni omjer 70 – 30 posto u svemu, i postavili sve raspodjele na tom osnovu. Zaista, mogu reći da boračke organizacije koje okupljaju najveći broj bivših pripadnika oružanih snaga iz obje komponente dobro sarađuju. I vrlo često imaju zajedničke stavove.

Ono što je problem je što oni često dođu i kažu; mi nemamo ništa protiv da se toj i toj populaciji da to i to, ali u naše ne dirajte. E, onda jedni kada podignu ljestvicu, eto odmah sutradan drugih sa svojim zahtjevima. No, ovaj put smo zaista bili jasni, došli smo do 575 miliona godišnje, ne možemo više, ali vam nudimo da vi kažete ako ima negdje da se daje previše, a negdje premalo, da se to pravedno raspodijeli. Viška imamo toliko i toliko, gdje da ga usmjerimo?

Naš je prijedlog da sve što imamo viška pokušamo dati za projekte zapošljavanja, jer smatramo da je zapošljavanje boraca i članova njihovih porodica jedino pravo vraćanje dostojanstva! Sve ostalo, poput jednokratnih pomoći je kratkog daha”.

Zapošljavanje i pravna pomoć

“Posebno bih potencirao dva projekta koja su uspostavljena, a to su projekat zapošljavnja, i to; djece šehida i poginulih boraca kroz direktno izdvajanje Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih budžeta. Tu je u 2017. planirano 700.000 sa federalnog, plus udružena sredstva sa kantonima. Nadamo se da će to biti blizu dva miliona KM za zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, kao i zapošljavanje boraca putem boračkih zadruga.

Iz ovog ministarstva smo prošle godine za te svrhe izdvojili 1,3 miliona KM i pomogli smo 26 zadruga i 69 zadrugara u realizaciji njihovih programa. Drugi projekat koji ovo ministarstvo i Vlada FBiH pomaže, a koji su inicirala boračka udruženja, jeste fondacija za pružanje pravne pomoći našim saborcima. U 2016. direktno je pomognuto negdje oko 100 boraca i članova njhovih porodica po tom osnovu.”