ratni zločini
Salkiću, Naniću, Kudeliću, Mustafiću i dvojici Isakovića 36 godina zatvora
Vahid Bajraktarević je osuđen na 12 godina zatvora, Senad Salkić na osam, Zijad Nanić i Esad Kudelić na po pet godina, Hasan Mustafić na tri, a Samir i Husein Isaković na po godinu i po zatvora
Sud Bosne i Hercegovine je izrekao presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Armije RBiH osuđeni na ukupno 36 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Bužimu.
Vahid Bajraktarević je osuđen na 12 godina zatvora, Senad Salkić na osam, Zijad Nanić i Esad Kudelić na po pet godina, Hasan Mustafić na tri, a Samir i Husein Isaković na po godinu i po zatvora. Nedžad Bapić je oslobođen po svim tačkama optužnice, javio je BIRN BiH.
Zločini u improvizovanom zatvoru
Proglašeni su krivim za zlostavljanje civila i ratnih zarobljenika u improvizovanom zatvoru koji je bio smješten u bivšem hotelu “Radoč” u Bužimu od novembra 1994. do augusta 1995. godine, i to Nanić u svojstvu pomoćnika komandanta za bezbjednost 505. bužimske brigade Petog korpusa Armije BiH, Kudelić kao komandir voda Vojne policije u komandi 505. bužimske brigade, a Bajraktarević, Salkić, Mustafić te Samir i Husein Isaković kao pripadnici Vojne policije ove brigade.
Kako je pročitao predsjedavajući Sudskog vijeća Darko Samardžić, Nanić i Kudelić nisu spriječili vojne policajce da svakodnevno izvode zatvorenike, kojima su nanošene teške tjelesne povrede, a neki su prisiljavani na samopovređivanje.
Od zadobijenih povreda neki od zatvorenika su preminuli, a nije im pružana medicinska pomoć.
Ostali su osuđeni, kao vojni policajci, što su izvodili zarobljenike koje su teško zlostavljali, udarajući ih nogama i rukama, kao i drugim predmetima. Neki od zarobljenika koji su premlaćivani bili su maloljetni.
Salkić je osuđen jer je u nekoliko navrata zatvorenike tjerao na samopovređivanje, odnosno da jašu konja koji je bio nacrtan na zidu hotela “Radoč”.
Ovom presudom, Nanić, Kudelić, Bajraktarević, Salkić, Mustafić i Samir Isaković su oslobođeni pojedinih tačaka optužnice jer svjedoci nisu potvrdili činjenične navode optužnice.
Nečovječno postupanje
Tokom obrazloženja presude, sudija Samardžić je naveo da je Vijeće utvrdilo da su svi oštećeni imali status lica koja su zaštićena i ne učestvuju u ratnim sukobima, dok iz materijalnih dokaza i iskaza saslušanih svjedoka proizilazi da su optuženi bili pripadnici vojnih formacija.
– Nesporno je utvrđeno postojanje improviziranog zatvora u hotelu ‘Radoč’ i da ga je obezbjeđivala Vojna policija 505. bužimske brigade. Da su optuženi nečovječno postupali prema civilima Vijeće je utvrdilo na temelju svjedoka koji su na jasan i nedvosmislen način svjedočili – kazao je sudija Samardžić.
S obzirom na pozicije koje su imali, Nanić i Kudelić su, prema Vijeću, imali obaveze i dužnosti u odnosu na lica kojima su bili nadređeni i prema civilima.
Vijeće je prilikom odmjeravanja kazni uzelo u obzir otežavajuće i olakšavajuće okolnosti i smatra da su srazmjerne počinjenju krivičnih djela i posljedicama te da će se ispuniti svrha kažnjavanja.
– Vijeće nije moglo van svake razumne sumnje utvrditi da je Bapić počinio radnje opisane u optužnici i cijenit će izjave svjedoka Odbrane koji su naveli da je on teško ranjen u vrijeme inkriminacija – kazao je Samardžić.
Zločini su počinjeni nad zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) te simpatizerima NOAPZB-a.
Bajraktareviću, koji se jedini od optuženih nije pojavio na izricanju presude, u kaznu će biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
Postoji mogućnost žalbe
Tužiteljica Vedrana Mijović je nakon izricanja presude zatražila da se za sve osuđene izrekne mjera zabrane putovanja i napuštanja boravišta, a presjedavajući Samardžić je naveo da će Sud naknadno donijeti odluku o tom prijedlogu.
Suđenje u ovom predmetu je počelo 15. marta 2016. godine.
S njima osmoricom je bio optužen i Mehmed Alešević, ali je postupak protiv njega razdvojen, te je 2022. pravosnažno osuđen na pet godina zatvora.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.