SAFER učenje u Sarajevu: Dokument izazvao totalnu konfuziju, oglasili se autori

Godina je 2040. Stanovnici Zemlje žive u strahu. Na uništenoj planeti, jedino društva koja su razvila SAFER učenje žive u prekrasnim zelenim oazama. Mase hrle prema njima, ali nemaju pristup jer nisu prošle SAFER metodologiju.

Tako zvuči iskarikirana, satirična projekcija budućnosti koju sarajevski profesor Namir Ibrahimović iščitava iz publikacije koja bi trebala biti dio strategije za reformu obrazovnog sistema u Kantonu Sarajevo.

Dokument ispisan na osamdesetak stranica “U susret SAFER učenju: Reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo” objavljen je krajem prošle godine, a izdavač je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Njeni autori, Christopher Jones, Ziauddin Sardar i Scott Jordan, članovi Centra za postnormalne i studije budućnosti iz Londona, promoviraju teze o “postnormalnom društvu” a tekst upozorava na brojne izazove prijetnji i haosa.

Rješenje autori nude u konceptu SAFER učenja, što je, kako tvrde, u engleskom jeziku akronim za održivost (sustainability), svjesnost (awareness), pismenost o budućnosti (futures literacy), etiku (ethics) i otpornost (resilience).

No, dokument je naišao na kritike iz dijela akademske zajednice u kojoj tvrde da se radi više o priručniku za samopomoć nego o ozbiljnom znanstvenom dokumentu obrazovne reforme.

“Ovo liči na nekakve sektaške priče i dokumente i može samo naštetiti obrazovanju i društvu u BiH”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ibrahimović, nekadašnji voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo i predstavnik Centra za obrazovne inicijative “Step by Step”.

Ibrahimović ističe da publikacija ignorira obrazovnu reformu koja je u Kantonu Sarajevo intenzivirana u protekle dvije godine, a koja među ostalim predviđa promjene u nastavnim planovima i programima.

‘Liči na eksperiment’

Vlast u Kantonu Sarajevo, jednom od deset u Federaciji BiH, u rukama je stranke Narod i pravda, Socijaldemokratske partije i Naše stranke.

Kantonalno ministarstvo obrazovanja, kojim rukovodi ministrica Naida Muminović-Hota iz stranke Narod i pravda nije odgovorilo na upite RSE za razgovor o tome koje konkretno obrazovne reforme predviđa publikacija, kao ni prema kojim kriterijima je postala dio strategije za reformu obrazovanja.

Umjesto toga, medijima je 11. januara dostavila saopćenje u kome na kritike odgovara da se radi o predrasudama i da su neutemeljene.

Iako je naziv reforma istaknut i u nazivu dokumenta o SAFER učenju, Muminović-Hota ističe da dokument ne podrazumijeva novu reformu i način podučavanja, nego doprinos već započetim reformama u obrazovanju KS-a.

“To je koncept s preporukama koje se mogu koristiti, dorađivati i prilagođavati kontekstu i potrebama obrazovne reforme. Riječ je o univerzalnim vrijednostima za koje želimo da ih naša djeca prihvate i baštine”, saopćeno je iz njenog kabineta.

O procesu reforme obrazovanja i dokumentu “U susret SAFER učenju”, raspravljala je 12. januara i Komisija za obrazovanje Skupštine KS, a njeni članovi nakon sastanka nisu dali više informacija o zaključcima.

“U suštini ništa konkretno. Moj lični stav je da ta publikacija ne može biti strategija za reformu”, kazala je za RSE ekspertska članica Komisije, profesorica Enita Nakaš.

Tvrdi da je dokument unio potpunu konfuziju jer nije ispoštovana transparentnost, pa tako primjerice u nazivu sugerira da je dio obrazovne reforme, dok kantonalno Ministarstvo naknadno saopćava da je tek koncept s preporukama.

“Sama ideja SAFER-a nejasno je obrazložena, pošto nigdje dosad nije testirana. S obzirom na to da bi ovdje bio prvi put testiran, taj dokument liči na eksperiment, a takav odnos prema našem obrazovanju je nedopustiv”, smatra Nakaš.

Šta je SAFER i otkud u BiH?

Publikacija “U susret SAFER učenju” objavljen je 26. decembra prošle godine sajtu Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo (KS).

Bavi se, uz ostalo, pitanjima klimatskih promjena, utjecajem društvenih mreža, kao i djelovanjem i suočavanju s neočekivanim promjenama i izazovima.

“Dvadeset prvi vijek obilježile su ubrzane promjene koje su nas dovele u postnormalna vremena: period u kome tradicionalni pristupi i rješenja više nisu adekvatni za višestruke izazove s kojima se moramo suočiti…”, piše među ostalim u dokumentu.

Također, ističe se da se radi o “međuperiodu u kome izumiru stare dogme, a nove tek treba da se rode, i čini se da vrlo malo toga ima smisla”.

Sadržaj publikacije i činjenicu da je ona povjerena trojici “futurista”, analizirao je i kritizirao i Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i urednik obrazovnog magazina “Školegijum”.

“Publikacija počinje sijanjem straha i panike. Budućnost je neizvjesna, svijet je prijetnja, potrebno je osigurati se, a to se može samo SAFER obrazovanjem”, napisao je Veličković u tekstu koji je objavio Školegijum.

Ističe da se i kao ilustracija prijetnje koriste primjeri samo iz tzv. zapadnog svijeta, odnosno Sjedinjenih Država i Evropske unije, gdje je “etika žrtva industrijalizacije, dok se feudalna strana svijeta ne spominje”.

‘Mnogo stvari nejasno’, tvrde u Vijeću roditelja

Publikacija posvećena SAFER učenju prezentirana je 26. decembra prošle godine grupi predstavnika kantonalne vlasti, prosvjetnih djelatnika i roditelja.

Među njima je bila i Elma Dizdarević iz Vijeća roditelja KS-a, koja za RSE kažu da je nakon prezentacije ostalo mnogo dilema i nejasnoća.

“Pozvali su nas da nam izlože šta će donijeti ova vrsta strateškog dokumenta. Nisu nam date podrobnije informacije i samo smo imali osjećaj da će se nešto mijenjati u samoj budućnosti”, kaže Dizdarević.

Podsjeća da je prije dvije godine počela reforma obrazovanja u KS-u, počevši od kurikuluma i izmjene pravilnika o ishrani učenika, te ističe da smatra nije vrijeme za reformu prema tom dokumentu, bez prethodnih kontrola i provjera.

“Mnogo stvari ostalo je nejasno. Šta ova vrsta, kako su naveli, sigurnog obrazovanja može donijeti Kantonu Sarajevo. Svakako da treba učenike pripremati na budućnost, ali mislim da su dovoljne reforme koje trenutno provodimo i da ovaj koncept nije sa našu djecu”, kaže Dizdarević.

O sekularnom obrazovanju i vjeronauku

U dokumentu se može pronaći i kratak osvrt autora na povijest obrazovanja u Bosni i Hercegovini i religijski obrazovni koncept.

Tako se, uz ostalo, može pročitati da se ne može zanemariti “bogata historija obrazovanja u Sarajevu koja seže još od osmanskih začetaka u 16. stoljeću i koja je proizašla iz kvalitetnih islamskih obrazovnih praksi i institucija”.

Spominje se i kako se globalno nastavljaju tenzije između sekularnog i vjerskog aspekta obrazovanja, a autori zaključuju da “ove napetosti nisu svojstvene samo BiH i održavaju se u zakonodavstvu i obrazovnim politikama širom Evrope”.

Referirajući se na različite tradicije koje se spajaju u Sarajevu, navode i da je “u muslimanskoj i u kršćanskoj tradiciji, vjersko obrazovanje bilo temelj modernih sekularnih obrazovnih sistema”.

Ibrahimović smatra, također, spornim isticanje osmanskog perioda dok se, kako kaže, ne spominju zasluge drugih obrazovnih tradicija u BiH.

On za RSE kaže i da je besmisleno tvrditi da je vjeronauk temelj modernih sekularnih obrazovnih sistema, naglašavajući da je to predmet koji je dodatak javnom obrazovanju.

Inače, dvojica autora publikacije, Ziauddin Sardar i Scott Jordan, autori su i knjige “Muslimanska društva u postnormalnom vremenima: predviđanje trendova, fenomena u nastajanju i scenarija”.

Objavljena je u izdanju Centra za postnormalne politike i futurističke studije iz Londona, na čijoj web-stranici se navodi da je to međunarodna istraživačka i konsultantska mreža koja promovira pismenost u budućnosti, s posebnim fokusom na marginalizirane narode i muslimanska društva.

“U toj knjizi možete pronaći isti narativ koji se spominje u SAFER-u. Dakle, mi sad govorimo o razvoju obrazovanja u Kantonu Sarajevo kao dijelu tog nekog islamskog društva koje treba da se snađe u postnormalnim vremenima. To može dodatno produbiti podjele”, kaže Ibrahimović za RSE

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti entiteta Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH, te Brčko distrikta. Ministarstvo obrazovanja na nivou Federacije BiH ima koordinirajuću ulogu.

Zabrinuta zbog informacija o publikaciji SAFER, ranije se oglasila i Jasna Duraković, ministrica obrazovanja Federacije BiH, nazivajući ga “takozvanim strateškim dokumentom”.

Duraković nije odgovorila na pozive RSE za razgovor, ali je u objavi na društvenim mrežama pozvala odgovorne u obrazovnom sektoru KS da preispitaju i potencijalno zaustave aktivnosti dok se ne riješe dileme oko angažmana stranih stručnjaka, “bez adekvatnog razumijevanja lokalnog konteksta”.

“I da se uistinu utvrdi da li ovaj strateški dokument dovodi do odstupanja od principa sekularnog obrazovanja, što bi moglo uticati na društvenu koheziju i pluralizam u BiH”, navela je u objavi na Facebooku.

Primjedbe da će se publikacijom potencijalno narušiti sekularnost obrazovanja, negirali su i kantonalno Ministarstvo obrazovanja i njeni autori.

Šta kažu autori?

Autori publikacije za RSE kažu da u Sarajevu rade više od deset godina, gdje su, uz ostalo, vodili niz radionica o budućnosti.

“Sarajevo, dakle, dobro poznajemo, a saradnja s Ministarstvom obrazovanja bila nam je prirodna i laka. Ovaj projekt nismo radili kao ‘posao’ već kao prijeko potrebnu uslugu”, navodi jedan od njih, Scott Jordan, u pisanom odgovoru u RSE.

Ističu, također, da su proveli mnogo reformskih projekata, u Maleziji, Turskoj, te među manjinskim zajednicama u Engleskoj, kao i da imaju višegodišnje iskustvo u timovima univerzitetskih predavača i rada u oblasti obrazovanja.

Za kritičare publikacije tvrde da su neupućeni, “slijepi” jer ne vide promjene oko sebe, ili da su ideološki pristrani.

“SAFER je neutralan dokument čiji je izričit cilj osposobiti i opremiti učenike za suočavanje s trenutnim i nadolazećim izazovima budućnosti”, navode u pisanom odgovoru za za RSE.

Negiraju i da njihova publikacija potencijalno dovodi u pitanje sekularnost obrazovanja u BiH.

“SAFER ne sugerira da se religija i država trebaju kombinirati, ali ističe da se vjerske vrijednosti trebaju poštivati i istraživati”, navode za RSE.

Ko je sudjelovao u donošenju publikacije?

Ministarstvo obrazovanja KS-a je, kako tvrdi, za izradu dokumenta formiralo fokus grupu koja je učestvovala u njegovoj izradi, u kojoj su bili predstavnici kantonalne vlasti i prosvjetni djelatnici.

Kao jedan od učesnika u tom procesu navedena je i Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu.

Husremović za RSE, pak, ističe da je da s grupom kolega pozvana na radni sastanka čiji je cilj bio diskusija o pitanjima za reformu preduniverzitetskog obrazovanja.

“Nismo sudjelovali u odabiru konsultanata. I u pozivu na sastanak stajalo da će biti pripremljen dokument koji će biti osnova za diskusiju, što se i desilo”, kaže Husremović.

Ona ističe da publikacija nije zamišljena da bude operativni dokument te da je narativom i stilom pisanja drugačiji od publikacija iz ove oblasti, ali da “nije loše da u javnom prostoru postoje i takvi dokumenti koji potiču na razmišljanje.

Sarajevska Fondacija Mulalić je izdavač prve verzije publikacije, na engleskom jeziku.

Fondacija je osnovana 2022, a na njenom sajtu kao dosadašnje aktivnosti navedenu su, među ostalim, organizacija takmičenja polaznike škole hifza (učenje Kur'ana napamet), podrška projektu izgradnje islamskog centra u džematu Kijevo, kao i organiziranje radionica “Poslovni identitet, profesionalna komunikacija/percepcija/motivacija”.

Na upit RSE za razgovor o reformi predviđenoj SAFER dokumentom i razlozima njegove objave, iz Fondacije su odgovorili da nisu autori, kako navode, te studije budućnosti, te da ne sudjeluju u njenoj provedbi.

Tvrde da su podržali izradu dok su autori, kako ističu, ugledni naučnici iz SAD-a i Velike Britanije.

“Oni mogu meritorno odgovoriti na pitanja, kao i nadležno Ministarstvo”, naveli su za RSE.

Gotovo tri decenije od završetka rata obrazovni sistem u BiH suočava se s brojnim problemima, poput rascjepkanih nadležnosti, etnički podijeljenih škola i nastavnih planova i programa.

Testiranja učenika, koja su provedena u BiH proteklih godina, ukazala su na poražavajuće podatke. Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine pokazali su da je više od pola bh. 15-godišnjaka ne postiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti.