KCUS
Sabrija nakon autotransplantacije srca: Ja sam potpuno drugi čovjek
U KCUS sam jutros došao pješke, a auto sam parkirao kod stadiona, koji je poprilično udaljen od Klinike. Prije samo nekoliko mjeseci nisam mogao preći ni tri metra a da ne dobijem gušenje
Pedesetpetogodišnjem Sabriji Hasanoviću iz Sarajeva pružena je nova prilika za život, nakon što mu je urađena kompleksna operacija srca na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS. Riječ je o tehnici koja je po prvi put primjenjena u KCUS-u. Sabrija je srčani bolesnik već 25 godina, a stanje se u protekle dvije godine znatno pogoršalo, zbog čega nije mogao samostalno napraviti više od tri koraka.
„Moje tegobe su bile višestruke, a osim srčanih poteškoća imao sam i moždani udar. Oporavak nakon udara trajao je dvije godine, što su mi otežavali i srčani problemi. Imao sam pomoć i podršku porodice, bez kojih sigurno ne bih mogao sve to podnijeti. Danas sam, zahvaljujući Bogu i dobrim ljudima, stručnim ljekarima Kliničkog centra u Sarajevu, potpuno drugi čovjek. Tek nakon što sam operisan uviđam koliko sam zapravo bio bolestan. U KCUS sam jutros došao pješke, a auto sam parkirao kod stadiona, koji je poprilično udaljen od Klinike. Prije samo nekoliko mjeseci nisam mogao preći ni tri metra a da ne dobijem gušenje“ – govori Sabrija.
Naglašava da je insistirao na objavi ove priče isključivo kako bi svima koji imaju srčane poteškoće sa kojima se on suočavao poručio da ne oklijevaju i odluče se za operaciju.
„U KCUS rade stručni ljekari koji znaju svoj poasao i prema pacijentima se odnose kao prijatelji. Raduje me da sam operisan u svom gradu i svojoj zemlji, jer bi me izmještanje na liječenje u neku drugu državu i odvajanje od porodice strašno pogodilo i nisam siguran da bih to ovako dobro podnio“ –kazao je.
Prema riječima šefa Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS, doc.dr.Nermira Granova kod pacijenta je primjenjena veoma zahtjevna tehnika, koja je u svakoj etapi operacije puna izazova, a razvijena je kako bi se savladali aspekti nepovoljnog anatomskog položaja stražnjih struktura srca i nepristupačnog operativnog pristupa.
„Pacijent Hasanović javio se na Kliniku za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS nakon što je ostao bez glasa, sa uznapredovalom formom strukturne bolesti srca. Pored primarne bolesti, u toku dijagnostičke obrade ustanovljena je i ishemijska bolest srca. Iako je od rane mladosti bio upoznat da ima bolesno srce, on je prilagođavajući stil života, potiskujući tegobe i zanemarujući simptome, dugi niz godina odlagao operativno liječenje. Prije deset godina je uslijed embolizacije desne karotidne arterije, preležao i težak moždani udar, nakon kojeg se dugo oporavljao. Gigantske pretkomore, nastale uslijed dugotrajne bolesti srčanih zalistaka su vršile kompresiju na pluća i ostale strukture u grudnom košu, izazivajući kod Sabrije hronično stanje teške srčane i respiratorne insuficijencije. Nakon sprovedene dijagnostike i pažljivog planiranja, izveli smo kombinovanu operaciju strukturne i ishemijske bolesti srca, koja je uključivala tehniku eksplantacije srca, ex vivo resekcije i rekonstrukcije srca, zamjenu i reparaciju oštećenih zalistaka, reimplantaciju srca, odnosno autotransplantaciju srca, a potom i revaskularizaciju srca“ – pojašnjava doc.dr.Granov.
Generalna direktorica KCUS, prof.dr.Sebija Izetbegović navela je da se ova operativna tehnika veoma rijetko izvodi, te da je KCUS još jednom potvrdio vodeću ulogu u zdravstvu u BiH.
„KCUS je u potpunosti kapacitiran za najsloženije kardiohirurške zahvate. Pacijent sa teškoćama kakve je imao Sabrija Hasanović zahtjeva izuzetnu stručnost počevši od pripreme do operacije, postoperativnog liječenja u Intezivnoj njezi i na Odjelu i rehabilitacije na Klinici za fizijatriju. Dosadašnjim radom dokazali smo da smo spremni i za program transplantacije srca, te ćemo u narednom periodu učiniti sve kako bismo realizovali taj program.Već imamo mogućnosti za srednjoročnu i dugotrajnu mehaničku cirkulatornu potporu, koja je sastavni dio transplantacionog programa. Problem s kojim se suočavamo je činjenica da zbog neriješenih zakonskih regulativa nismo pristupili Eurotransplantu. Zbog toga se treba truditi da se razvije Nacionalni program transplantacije srca, kako bismo našim pacijentima omogućili tu vrstu usluge. Imamo stručan kadar, vrhunski opremljene operacione sale i svu potrebnu opremu i lijekove. Problem je sa nerazvijenom svijesti o doniranju organa, te će ovo biti najveći izazov u narednom periodu. Neophodno je pokrenuti javne kampanje, upoznati građane sa značajem doniranja organa, za što je presudan angažman šire društvene zajednice“ – izjavila je prof.dr.izetbegović.