Saborna crkva i Stari most su simboli ujedinjenja Mostara

Nakon osam godina otkako je počela obnova koja je u Mostaru ujedinila ljude svih vjera i nacija s namjerom da se Sabornoj crkvi svete Trojice u Mostaru vrati prijeratni sjaj, završeni su svi zidarski radovi.

“Završili smo zidanje. Ugrađen je i posljednji kamen, a sada se trenutno rade takozvani krovno-polagači radovi. Završavaju se kupole. Postavljena su tri od sedam krstova na kupolama i sada se radi bakarni prekrivač na njima. Radit će se i krovna konstrukcija između kupola, a potom slijede zanatski radovi. To znači ugradnju vrata, prozora, fasaderske radove i onda, ako Bog da, ukrašavanje“, kaže mostarski paroh Radivoje Krulj u razgovoru za Anadolu Agency.

Završetak obnove do 2020.

Okončanje svih radova na obnovi najveće pravoslavne crkve na Balkanu, koja datira s kraja 19. stoljeća, očekuje do 800 godišnjice Eparhije humske, koja je osnovana 1219. godine, sada, Eparhije zahumsko-hercegovačke.

Paroh Radivoje Krulj

“Nama bi velika želja bila da završimo Sabornu crkvu sa godišnjicom i veoma značajnim jubilejem 800 godina naše eparhije. Naša eparhija je osnovana 1219. godine, a zaživjela je praktički 1220. godine na Pelješcu na Stonu. Nama bi bila velika radost i dat ćemo sve od sebe da završimo crkvu do 2020. godine. To će najmanje zavisiti od nas. Hvala Bogu. što se tiče projekata, projektne dokumentacije. to imamo sve uglavnom završeno. Najveći problem će biti obezbjeđenje materijalnih, odnosno novčanih sredstava, ali ćemo napraviti jednu akciju i jedan širi zamah prema novim vlastima, odnosno kada se uspostave vlasti na nivou BiH, entiteta i kantona, a ići ćemo sa aktivnoszima i prema susjednim državama. Borit ćemo se, uglavnom“, navodi Krulj.

Prve aktivnosti na revitalizaciji Saborne crkve počele su 2008. godine, kada se krenulo u izradu projektne dokumentacije.

“Tada smo i napravili onu čuvenu donatorsku večeru u manastiru u Žitomisliću, a sami radovi na temeljima Saborne crkve, odnosno obnovi, su počeli u jesen 2010. godine. Evo napunilo se osam godina. Po predračunu radova i potpisanom ugovoru, treba 8.017.152,50 KM. Sada smo pri kraju tih građevinskih radova, a onda ćemo uskoro krenuti, ako Bog da, u ukrašavanje, gdje nam treba novi zamah“, pojašnjava Krulj.

Ne sumnja da će akcija biti plodonosna i ističe da je Saborna crkva veoma značajna, ne samo za Mostar i BiH i nego i za širu regiju, što je pokazala i prva akcija prije deset godina.

“Aktivnosti koje smo provodili tada na čelu sa vladikom Grigorijem nazvali smo kao akciju ‘Obnovimo hram, obnovimo Mostar’. Mislim da je u toj rečenici srž te obnove, jer za naše vjernike, za pravoslavce u Mostaru, ona bukvalno znači život, jer dobivaju svoje mjesto molitve. Ali, za čitav Mostar je također, jako važna, jer Mostarci je nose u svome srcu kao jedan od simbola grada. To isto važi i za državu Bosnu i Hercegovinu i za cijelo čovječanstvo, pošto je spomenik kulture Bosne i Hercegovine i nalazi se u nultoj zaštiti kao spomenik UNESCO-a. Zato je od izuzetne važnosti, i kao spomenik kulture i kao hram, mjesto molitve. Za Mostar u svakom smislu i aspektu dobitak. Za pravoslavce hram, za Mostar bogatija turistička ponuda, obnova historijskog i kulturnog nasljeđa, a samim tim i za čitavo čovječanstvo“, ističe Krulj.

Uz obnovu Saborne crkve očekuje i obnovu društva koje se, kako ističe, nalazi u teškoj situaciji, poglavito kada je riječ o Srbima koji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nisu konstitutivan narod.

“Nekako se trudim da ostanem uvijek sveštenik i obilazim ljude. Ne mogu da me se ne dotiče i politika i socijalni, društveni i svaki drugi status. Situacija je zaista teška za sve ljude koji ovdje žive, jer je neriješena politička, samim tim i ekonomska i svaka druga situacija. Mladi ljudi odlaze i nekako vide svoju budućnost van Mostara, a naročito je teško za našu zajednicu koja se obnavlja, koja je bila prognana, domovi zapaljeni, imanja zapuštena… Ne samo da se iz nule kreće, nego iz minusa. Ali, hvala Bogu, dosta se toga obnovilo i obnavlja se. Mi kao sveštenici se trudimo da vratimo nadu i da propovijedamo Jevanđelje, koje ništa nije drugo nego blaga vijest. Nadam se da će i politika i političari naći neko rješenje za Mostar kojim će biti svi zadovoljni. Važno je i to formalno-pravno da srpski narod bude konstitutivan. Možda se neće suštinski ništa promijeniti, ali je jako bitno i to formalno-pravno riješiti kao preduslov za neke druge i veće stvari od tih formalnosti“, tvrdi Krulj.

Saborna crkva i Stari most simboli ujedinjenja

Naglašava da se od početka nastojalo pokazati kako se obnovom hrama želi i obnova Mostara, što su građani prepoznali i svesrdno podržali.

“To su zaista ljudi prepoznali na naše veliko zadovoljstvo. Među priložnicima, dobročiniteljima su ljudi svih vjera, ljudi svih nacija, muslimani, katolici, naravno pravoslavci, to podrazumijevamo, ali i ateisti, agnostici, jednostavno rečeno, svi ljudi. Ljudi učestvuju u obnovi Saborne crkve i to nas posebno raduje. To je dobar znak da Saborna crkva i njena obnova ujedinjuje Mostar kao što je, čini mi se, i obnova Starog mosta ujedinila Mostar na trenutak, ali i dan-danas ujedinjuje. Nadam se da će tako ta dva simbola i svi ostali simboli Mostara ujedinjavati ljude, a nikako praviti razdor među njima“, zaključio je Krulj.

Inače, gradnja hrama, krajem 19. stoljeća, trajala je deset godina, od 1863. do 1873. godine, koliko otprilike traje i njegova obnova.

Monumentalan i skup pothvat tada su izdašno pomogli i carska Rusija i turski sultan Abdul Aziz, koji je darovao 100.000 groša. Završni pečat na, činilo se bezvremeno zdanje, utisnuli su grčki ikonopisci i čuveni arhitekt Momir Korunović, koji je početkom 20. stoljeća podigao ulaznu kapiju, portal po kome je mostarska crkva bila čuvena.

Saborna crkva u Mostaru srušena je i do temelja spaljena sredinom 1992. godine, a do danas niko za to nije odgovarao.