Sabor Islamske zajednice u BiH usvojio Rezoluciju o bosanskom jeziku

Islamska zajednica u BiH smatra da je dužnost muslimana čuvati svoj identitet, a bosanski jezik je, uz islam, jedno od najvažnijih obilježja Bošnjaka/muslimana, stoga je Sabor IZ u BiH danas na sjednici usvojio Rezoluciju o bosanskom jeziku, kojom, pored ostalog, od nacionalnih institucija i organizacija Bošnjaka očekuje da pred nadležnim sudovima podignu kolektivne tužbe protiv institucija i pojedinaca koji onemogućavaju korištenje bosanskog jezika.

S obzirom na to da je po Ustavu IZ u BiH službeni jezik IZ-a na teritoriji BiH bosanski jezik, te da u svom obraćanju muslimanima/Bošnjacima izvan BiH koristi bosanski jezik kao službeni jezik, IZ potvrđuje višejezičnost i podržava pravo na maternji jezik svojim pripadnicima i članovima koji nisu Bošnjaci: Albancima, Turcima, Arapima, Romima i drugima, a također dopušta da se njezini vjerski autoriteti i predstavnici u dijaspori obraćaju i koriste jezik države domaćina.

Sabor zadužuje Rijaset da u roku  šest mjeseci izradi Strategiju afirmacije i očuvanja bosanskog jezika u IZ-u i kod svojih pripadnika i članova/Bošnjaka na teritoriji BiH, Sandžaka i Srbije, Hrvatske i Slovenije, odnosno Bošnjaka/muslimana u iseljeništvu.

Na Saboru su izneseni i stavovi stručnjaka o bosanskom jeziku koji se temelje na viševjekovnoj narodnoj tradiciji, te je naglašeno da međunarodno pravo, kao i načelni stav o ravnopravnosti ljudi, uključuje i zabranu diskriminacije po svim ličnim svojstvima, pa tako i po osnovu jezika.

– Usprkos tome, vladajuće političke snage u bh.entitetu Republici Srpskoj i kantonima s hrvatskom većinom u Federaciji BiH neovlašteno pokušavaju bošnjačkom narodu nametati ime nepostojećeg jezika. Donose propise kojima se, prvenstveno u obrazovanju, ali i u medijima i u ukupnom javnom diskursu, onemogućava upotreba legitimnog bosanskog jezika – stav je Sabora IZ u BiH.

Istaknuto je da se time direktno dovode u neravnopravan položaj pripadnici bošnjačkog naroda, onemogućava im se obrazovanje na svom jeziku, i u cjelini im se otežavaju uslovi života, te da osporavanje bosanskog jezika predstavlja nastavljanje politike koja je u prošlom sistemu bošnjačkom narodu osporavala samopostojanje.

Dodaje se da je takva politika nastavljena u toku agresije na BiH u činjenju masovnih zločina, uključujući i zločin genocida, te da „ove snage i u poslijeratnom periodu negiranjem bosanskog jezika pokušavaju negirati i ustavni princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda“.

Navodi se da naučne i obrazovne institucije, IZ u BiH, nacionalne institucije i organizacije, te državni organi, organizacije civilnog društva i mediji, moraju djelovati u pravcu očuvanja i zaštite bosanskog jezika i „u tome treba koristiti i sva raspoloživa pravna sredstva”

– Sve ustave u BiH, tamo gdje to do sada nije učinjeno, prirediti, usvojiti i objaviti na sva tri službena jezika, a u okviru specijaliziranih institucija i u saradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH i ministarstvima za obrazovanje uspostaviti regulatorno tijelo za jezičke standardizacije i strategijska planiranja naučnog i obrazovnog razvoja službenih jezika, uključujući bosanski jezik – istaknuto je u Rezoluciji.

Dodaje se da iz pravnog sistema treba ukloniti sve propise koji direktno ili indirektno uvode diskriminaciju u pogledu mogućnosti korištenja bosanskog jezika, bilo da se pokušava nametati naziv “bošnjački jezik” ili da se pod pojmom “jezik (konstitutivnog) bošnjačkog naroda” onemogućavaju Bošnjaci da se koriste imenom svog jezika.

– U tom smislu IZ u BiH traži da ovlašteni predlagači, posebno oni koji koriste bosanski kao svoj jezik, pokrenu postupke pred nadležnim ustavnim sudovima za ocjenu ustavnosti tih propisa, a od Ustavnog suda BiH očekujemo da, poštujući Dejtonski mirovni sporazum i štiteći Ustav BiH, u svom temeljnom dokumentu, Pravilima Ustavnog suda BiH, izrijekom koristi nazive službenih jezika kako su navedeni u Dejtonskom sporazumu – naglašeno je.

Sabor je izrazio i stav da visoki predstavnik treba da poduzme odgovarajuće aktivnosti i iz pravnog poretka ukloni nazive jezika koji nisu u skladu s Mirovnim sporazumom, a „ukoliko se nastavi postojeća neustavna praksa, o tome treba obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a“.

Sabor IZ u BiH očekuje da Vijeće ministara BiH bez odlaganja izvijesti Parlamentarnu skupštinu BiH o oblicima diskriminacije u pogledu mogućnosti korištenja bosanskog jezika i da predloži mjere za njihovo otklanjanje, a od Institucije ombudsmena očekuje da u svojim izvještajima ukaže na rasprostranjene pojave diskriminacije u korištenju službenog bosanskog jezika.

Također, Sabor IZ u BiH od nacionalnih institucija i organizacije Bošnjaka očekuje da pred nadležnim sudovima podignu kolektivne tužbe protiv institucija i pojedinaca koji onemogućavaju korištenje bosanskog jezika, posebno u obrazovanju, ali i u drugim djelatnostima.

U slučaju odbijanja tužbenih zahtjeva treba poticati da se što veći broj građana obrati Evropskom sudu za ljudska prava, kako bi zatražili međunarodnu zaštitu zbog kršenja svojih ljudskih prava – naglašeno je u Rezoluciji Sabora o Bosanskom jeziku, saopćeno je iz MINA-e.