Roth: Srebrenica nas opominje da budemo budniji

Po završetku hladnog rata mnogi su mislili da se liberalna demokratija nalazi na nezaustavljivom trijumfalnom pohodu. U sjeni tog optimizma, nacionalizam na Balkanu, za koji se dugo vjerovalo da je prevaziđen, ponovno je utirao svoj krvavi put. Srebrenica predstavlja posebno mračno poglavlje ratova i sukoba, koji su bivšu Jugoslaviju pretvorili u ogromno ratište. Ovo idilično mjesto simbolizira povratak u varvarstvo kakvo se više nije smatralo mogućim, ono je simbol ljudskog ponora i neizmjerne patnje. Tamo je došlo do progona, silovanja i protjerivanja žena i djece, a bespomoćni i nenaoružani dječaci i muškarci sistematski su razvrstavani, ubijani i zakopavani- samo zato što su bili bosanski muslimani”, piše Michael Roth (SPD), njemački državni sekretar pri Ministarstvu vanjskih poslova, nadležan za pitanja Evrope, u članku za njemački list Die Welt, prenosi Deutsche Welle.

Masakr u Srebrenici promijenio je Evropu

Srebrenica je, kako je napisao, postala i epitet kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice, jer se ubijanje dešavalo pred očima Ujedinjenih naroda i svjetske javnosti.Međunarodna zajednica, sa svojim vojnicima – plavim šljemovima stacioniranim u regiji, nije uspjela zaštititi civile i zaustaviti ubilačke trupe generala Ratka Mladića, ističe Michael Roth i dodaje kako je to ne samo najmračnija tačka već i prekretnica u novijoj evropskoj istoriji. Po riječima ovog njemačkog političara “okrutni masakr do temelja je potresao sliku koju imamo o sebi i doveo do toga da se počnemo preispitivati – ne samo u Njemačkoj.”

Taj događaj je, nastavlja Roth, promijenio viđenje odgovornosti u toj regiji, kao i gledanje na međunarodne sukobe i upotrebu vojnih sredstava u cilju očuvanja mira i zaštite civila.

Nada “da više nikada neće biti rata” pokazala se praznom iluzijom s obzirom na zločine u evropskom dvorištu. Mir i pomirenje na Zapadnom Balkanu su postali test za trajni uspjeh evropskog modela.”

Roth primjećuje kako su i danas prisutne duboke rane, jer se još uvijek otkrivaju nove masovne grobnice a nije okončano ni pravno suočavanje sa zločinima – niti u Hagu, gdje se čeka na pravosnažnu presudu Mladiću, niti u regionu.

Dodatni problem je, smatra on, to što iako međunarodna zajednica ovaj zločin naziva genocidom, Srbija i bosanski Srbi istrajno odbijaju priznati da se desio genocid, kao i to što u BiH ne postoji zakon kojim bi se sankcioniralo negiranje genocida.

Fragilna situacija na zapadnom Balkanu

„Situacija na zapadnom Balkanu ostaje fragilna. Političari raspiruju podjelu između etničkih i vjerskih grupa, dosipaju novo ulje na nacionalističku vatru i raspiruju rasističke predrasude i mržnju. Njihova zapaljiva retorika ne preza ni od glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca”, piše dalje njemački državni sekretar.

Po njegovom mišljenju, još uvijek postoji opasnost da se stare rane otvore i etnički sukobi ponovo rasplamsaju. Stoga mnogi mladi ljudi ne vide perspektivu u svojim zemljama i odlaze u inostranstvo – jer su pomirenje i promjene prespori. A ključ za mir i promjene na Zapadnom Balkanu predstavlja regionalno pomirenje, koje, kako ističe, zahtijeva puno snage i hrabrosti sa svih strana. Roth ističe kako svugdje u regionu postoje ljudi koji se srcem i razumom za to zalažu i navodi primjere reisa Huseina Kavazovića, učenike gimnazije u Jajcu, koji se godinama bore protiv podjela, inicijativu RECOM-a i omladinsku inicijativu RYCO.

“Sjećanje žrtvama daje lice i glas”

Roth naglašava posebnu odgovornost EU za mir, pomirenje i demokratiju na zapadnom Balkanu i podsjeća koliko je bilo važno na samitu EU u maju – i pored iskušenja koje je donijela koronakriza – još jednom naglasiti kako je “Budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji! , kao i da je to prioritet njemačkog predsjedavanja EU.

11. jula podsjećamo se na žrtve varvarstva kao i na mnoge druge nevine žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji, piše Roth i ističe da “sjećanje žrtvama daje lice i glas”. Prema njegovom mišljenju, neizmjerno je važno da za njihovu patnju saznaju i naredne generacije, jer je to, kako ističe, preduvjet da se to nikada više ne ponovi ali ne i garancija.

„Naš predsjednik Frank-Walter Steinmeier je u pravu kada kaže da nas sjećanja na zlo ne čine imunim od njega kao i da se zli duhovi danas pokazuju u novom obličju i u Njemačkoj i drugdje u EU. Ti duhovi preziru demokratiju i plaše se različitosti. Stoga moramo shvatiti 11. juli kao zahtjev i poziv na buđenje kako bismo učinili mnogo više. Genocid u Srebrenici nas opominje da budemo budniji u svakodnevnom životu i da poduzmemo odlučnije korake protiv revizionizma, nacionalizma i svih oblika rasizma. Genocid nas opominje i obavezuje da se odlučno suprotstavimo virusu prezira prema demokratiji u Srebrenici, na cijelom Balkanu, u Njemačkoj, cijeloj Evropi, SAD-u i drugdje. Uvijek i posvuda. “, zaključuje Michael Roth u članku za Die Welt.