Romsko naselje Banlozi: Neuvjetne barake i nesigurna budućnost (FOTO)

Romi iz zeničkog naselja Banlozi godinama žive s neriješenim stambenim pitanjem – u neadekvatnim, i po zdravlje opasnim uslovima.

Stanovnici zeničkog romskog naselja Banlozi žive u dotrajalim, montažnim barakama bez vode, javne rasvjete i asfaltiranog puta. Prema riječima Emira Abduzaimovića, pravnog savjetnika Udruženja nacionalnih manjina iz Zenice, u Banlozima živi ukupno 46 romskih porodica sa više od 200 članova. S druge strane, iz Gradske uprave Zenica tvrde da u ovom naselju danas boravi tek 20 porodica, piše diskriminacija.ba.

Romsko naselje Banlozi nastalo je odmah nakon posljednjeg rata kao potreba smještaja izbjeglih i raseljenih osoba. Kako su izbjeglice odlazile, ovdje su se počele naseljavati romske porodice kojima je tadašnja Općina Zenica dala privremene dozvole za boravak do pronalaska nekog trajnog rješenja. Međutim, privremeno rješenje traje već više od 13 godina.

Iako je u maju ove godine bilo najavljeno rušenje ovih baraka i iseljavanje porodica iz naselja jer se na ovom prostoru planira gradnja gradskog kanalizacionog kolektora, to se još nije desilo. Kako kaže Abduzaimović, tadašnje rušenje, uz pomoć medija, spriječili su mještani ovog naselja kao i članovi Udruženja nacionalnih manjina iz Zenice koje pomaže Romima iz ovog grada.

Prilikom posjete ekipe portala Diskriminacija.ba Banlozima sredinom augusta, svi mještani ovog naselja složni su da ne žele napustiti svoje privremene domove dok im se ne pronađe odgovarajući zamjenski smještaj.

„Romske porodice ovdje naseljene uglavnom su došle sa lokalititeta naselja Blatuša gdje su također bile barake koje su morale biti porušene. Ovo je zemlja u vlasništvu Grada Zenice, a romske porodice imaju rješenja koje im je izdala nadležna općinska služba da mogu stanovati u ovim dotrajalim barakama besplatno bez ikakve naknade. Međutim, ovo nije rješenje da ovi ljudi žive u ovakvim uvjetima.

Ovi ljudi skoro da nemaju pristup vodi, pritisak u cijevima je izrazito slab, ne mogu uključiti veš mašinu, ne radi im javna rasvjeta. Život u ovom naselju je zaista težak. U barake ulaze zmije, pacovi, kanalizacija im se vraća kroz cijevi. Osim toga, izgradnjom koridora 5C, ovo naselje je postalo i odlagalište zemlje s gradilišta od koje su, kako mnogi sumnjaju, počeli i obolijevati. Sve je veći broj oboljelih od karcinoma u ovom naselju“, kaže Abduzaimović.

Boravak u ovom naselju sporan je za osam porodica koje nemaju validna rješenja izdata od nadležne gradske službe, a koje su se, kako kaže Abduzaimović, protupravno uselile u ove barake i nemaju pravni osnov da mogu živjeti u njima.

„Ovih osam porodica u maju je bilo sporno jer je iz Gradske službe bilo najavljeno rušenje ovog naselja radi izgradnje gradskog kanalizacionog kolektora. Dolazili su im i prijetili da će doći s bagerima i srušiti njihove barake. Udruženje nacionalnih manjina tada je uz pomoć medija uspjelo zaustaviti Gradsku upravu u namjeri da prvobitno ovih osam porodica istjeraju na ulicu.

Priznajemo, te porodice nemaju validna rješenja na osnovu kojih bi mogli koristiti ove barake, ali to su zaista porodice koje žive na rubu egzistencije, porodice s bolesnom djecom u kojima je bilo smrtnih slučajeva u kojima su djeca umrla usljed trovanja bakterijama. I zaista nije uredu da u 21. vijeku ove porodice budu izbačene na ulicu“, ističe Abduzaimović.

Zbog najavljenog rušenja ovih baraka, iz udruženja su izrazili strah da će i porodice koje imaju validna rješenja završiti na ulici.

„Javno smo pozvali Gradsku upravu Zenice da predstavi neki vremenski okvir u kojem će status ovih porodica biti riješen. Da se tačno zna da li će to biti u toku ove godine ili naredne, te da li će i kada ove porodice dobiti stanove za socijalno neprofitno stanovanje. Međutim, mjesecima već nema odgovora“, kaže Abduzaimović.

S ciljem rješavanja ovog ali i drugih problema s kojima se susreću Romi, Abduzaimović kaže i da je pokrenuta inicijativa da se do kraja ove godine u Gradskom vijeću Zenica održi tematska sjednica o problemima s kojima se susreće romska populacija u ovom gradu.

„Još uvijek je neizvjesno šta će biti s romskim porodicama u Banlozima. Iz Gradske uprave još ne iznose vremenski okvir za preseljenje ovih porodica u stanove namijenjene za socijalno neprofitno stanovanje. Ako i dođe do toga, pitamo se da li će i to biti rješenje jer će opet ovi ljudi morati plaćati kirije i neće imati novca da žive u tim stanovima“, kaže Abduzaimović.

Jedan od mještana kojeg smo, prilikom naše posjete, zatekli u ovom naselju je 48-godišnji Nusret Šuvalić. U ovom naselju živi od 2009. godine.

„Prisilno smo preseljeni iz Radakova iz kasine ovdje u kamp. Ostavili su nas ovdje ni na nebu ni na zemlji. Obećavali su da ćemo brzo odavde seliti. Međutim, kad god smo se nekome obratili za pomoć, svi nas šalju od jednih do drugih. Svi su nas odbijali. Dijete mi je oboljelo u ovom kampu, dobilo je hidronefrozu bubrega. On je sad privremeno u domu. Osam članova je u mojoj porodici. Dvoje djece ide u školu. Teško živimo, među zmijama i miševima. Imamo žive rane na tijelu“, kaže Šuvalić koji je u ovim ljetnim danima primoran spavati napolju ispred barake jer je unutra, kako kaže, sve puno opasnih insekata.

Među stanovnicima je i mnogo žena, uglavnom, kako kažu, samohranih majki. Jedna od takvih je Almasa Šuvalić koja ima 22 godine. Ima četvero djece i živi od socijalne pomoći od 160 KM.

„Ovdje živim otkad znam za sebe. Tražimo da nam pomognu, da odemo odavde na neko mjesto gdje ćemo se moći normalno okupati, šta jesti, da imamo šta u kući, da nismo ovdje u smeću sa zmijama i pacovima“, kaže Almasa Šuvalić.

Potpredsjednik Udruženja nacionalnih manjina Zenica Mehmed Tahirović zabrinut je, kako kaže, sve češćim negativnim porukama i javnom diskriminacijom Roma.

„Zabrinjavaju me poruke iz Gradske uprave koje utiču i na stanovnike Zenice da propagiraju na Facebooku nacionalizam i javno diskriminraju Rome. Takve poruke bi trebale zabrinuti cijelu romsku populaciju u BiH. S pravom se pitamo da li ima mjesta za nas u ovom gradu. Nećemo da smo građani drugog reda. Ne tražimo ni da budemo povlašteni građani, ali tražimo da imamo sva ista prava kao i drugi građani“, kaže Tahirović.

U odgovoru iz Gradske uprave Zenice potvrdili su nam da će barake u ovom naselju biti srušene. Kako je kazala Sumea Mujkanović, v.d. pomoćnica gradonačelnika za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, stambene poslove i društvene djelatnosti, Grad Zenica zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava BiH i Federalnim ministarstvom za izbjegla i raseljena lica vodi dva projekta izgradnje stanova za raseljena lica kao i lica koja nemaju riješeno stambeno pitanje, a imaju prebivalište na području grada Zenica.

„Prvi projekt je ‘Regionalni stambeni projekt’ koji je namijenjen za zbrinjavanje raseljenih lica koji ni na koji drugi način nisu mogli riješiti svoje stambeno pitanje. Kroz ovaj projekt, koji je u završnoj fazi realizacije, jedna porodica iz Banloza bit će smještena prema propisanim kriterijima. Projekt podrazumijeva izgradnju zgrade u Radakovu sa 62 stambene jedinice, a popunom zgrade bit će oslobođene dodatne stambene jedinice iz stambenog fonda Grada Zenica za socijalno stanovanje“, kazala je Mujkanović.

Drugim projektom CEB II Grad Zenica će dobiti novac za izgradnju dvije zgrade sa 131 stambenom jedinicom namijenjenom raseljenim licima i licima bez riješenog stambenog pitanja koji se nalaze u postojećim kamp naseljima na području grada Zenica. Kako je kazala Mujkanović, radi se o zajedničkom projektu Ministarstva za ljudska prava BiH, Federalnog ministarstva raseljenih lica, Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice ZDK i Grada Zenica, a finansiran je iz kreditnih sredstava Vijeća Evrope.

„U prvoj fazi navedenog projekta bit će izgrađena zgrada u Radakovu sa 62 stambene jedinice, a druga u Klopču sa 69 stambenih jedinica. U zgradi u Radakovu čija gradnja bi trebala početi u 2018. godini, prema preliminarnom spisku, trebala bi biti smještena 21 porodica čime bi sve porodice koje su živjele u kampu Banlozi do 2012. godine, a koje su tada identificirane od strane Komisije i verificirane nakon toga, bile zbrinute u ove dvije zgrade. Za stanovnike Banloza koji su, nakon toga, ilegalno useljavali u napuštene barake, nije predviđen smještaj, ali će se pokušati naći najpovoljnije rješenje“, kazala je Mujkanović.

Na kraju, Emir Abduzaimović, pravni savjetnik Udruženja nacionalnih manjina iz Zenice, ističe da vlasti okreću glavu od mnogobrojnih problema, među kojima su i problemi romske populacije. S obzirom na to da Romi u zeničkim Banlozima, kao i u drugim mjestima u BiH, uglavnom žive u perifernim i odvojenim dijelovima gradova, izolovani od ostalog stanovništva, Abduzaimović smatra da potpuna inkluzija i integracija Roma u modernu društvenu zajednicu ne može biti ostvarena na takav način.

„Izgleda da svi žele da su Romi i njihovi problemi što dalje od njih. Ovako će uvijek romska kultura, tradicija i običaji biti nepoznanica ostatku našeg društva, te će Romi uvijek biti suočeni s različitim oblicima stigmatizacije i diskriminacije. Romima moramo omogućiti da i oni imaju pristup svim pogodnostima koje sa sobom nosi život u gradu, kako bi neke nove mlađe generacije Roma živjele boljim životom, a ne kao što sada žive njihovi roditelji.“