HNK
Roditelji zabrinuti: Šta im djeca rade u školama?
Lauš ističe kako im je ovakav princip rada nametnut i kao takav ne ostavlja prostor za organizovanje dodatne nastave u školama
Sindikat osnovnog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu upozorava da sve češće dobijaju pritužbe roditelja da djeci i pored nastave moraju osigurati dodatne instrukcije.
Zbog pandemije koronavirusa, časovi su skraćeni na 30 minuta, a dopunsku nastavu, tvrde iz Sindikata, u ovim uvjetima nemoguće je organizirati. Roditelji se pitaju šta im djeca rade u školama?
Iz Udruženja roditelja “Naša djeca“ ističu kako se najčešće traže instrukcije iz matematike i stranih jezika. Cijena časa u prosjeku iznosi oko 15 KM, a u udruženju imaju roditelje koji imaju i po troje djece kojima je potrebno platiti dodatnu nastavu. Kažu kako na ovaj problem upozoravaju još od 2014. godine, a sve je pogoršala pandemija koronavirusa.
“Tada smo kao uzroke navodili nepostojanje zakona o udžbenicima i neprilagođene nastavne planove i programe a na sve to u stanju i uslovima pandemije sve se pogoršava”, istakla je Mirjana Laganin iz Udruge roditelja “Naša djeca“.
Za ovakvo stanje krive su nadležne institucije, smatraju u udruženju. Školama u kojima nema evidentiranih slučajeva zaraze kod nastavnika i učenika, ističu, moglo se dopustiti da rade bez uvođenja online nastave.
“Ovakav model online nastave koji podrazumijeva online, a u našim uslovima to su viber poruke zasigurno rezultira nezadovoljstvom i roditelja i učenika i nastavnika jer se na takav način ne može ni tumačiti ni usvojiti gradivo”, kaže Laganin.
Da problem postoji, saglasni su i u Sindikatu osnovnog obrazovanja.
“Od septembra mjeseca došla je naredba da se odustane od dodatne dopunske nastave, tako da su djeca uskraćena i po meni i ne mogu postići tako zadovoljavajuće znanje za pozitivan uspjeh”, kađe Omer Tipura, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNK.
“Veliki je razlog i što učenici nisu aktivni kao što su nekada bili jer i oni svake dvije sedmice vidimo i sami ne znamo kako će se nastava odvijati. Izgubio se jedan kontinuitet i volja za učenjem”, smatra Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNK.
Lauš ističe kako im je ovakav princip rada nametnut i kao takav ne ostavlja prostor za organizovanje dodatne nastave u školama.
“Jer evo u mojoj školi koja ima 600 učenika od 7 i 30 do 18 sati svaki minut je škola puna, tako da vi nemate prostora to da uradite. Učitelji to žele ali vjerujte da ova situacija u koju smo mi dovedeni je ostavila traga”.
U specifičnim, pandemijskim uslovima odvijanje nastavno-obrazovnog procesa i primjena različitih strategija diferenciranog poučavanja dodatno je otežana, smatraju u Federalnom ministarstvu obrazovanja.
Kolike će posljedice ovakvav vid izvođenja nastave ostaviti na učenike i njihovo znanje, tek trebamo saznati. Ono što već znamo je da je još prije pandemije Bosna i Hercegovina zauzela 62. mjesto među 79 zemalja u obrazovnom istraživanju PISA-e, što znači da je svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH “funkcionalno nepismen”.